Jelašić, Franjo, neuropsihijatar (Zagreb, 24.IX.1915. - Borken, Njemačka, 23.I.2001.). Medicinu diplomirao 1939. u Zagrebu, gdje je na Neuropsihijatrijskoj klinici Rebro do 1945. specijalizirao neu
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Brajša Rašan, Matko, zborovođa, skladatelj i melograf (Pićan, 11.XII.1859. – Zagreb, 5.IX.1934.). Gimnaziju je završio u Pazinu, a pravo studirao u Beču. Nakon diplome neko je vrijeme radio k
Rijeka koja je obuhvaćala grad Rijeku te dio teritorija sjeveroistočne Istre (Rimski ugovori). Talijanima u Kraljevini SHS priznato je pravo uporabe jezika i sloboda vjeroispovijesti, ali se ista p
Konzervatorski odjel u Puli, područni odjel Uprave za zaštitu kult. baštine Ministarstva kulture, s uredima u Puli i Poreču. Osnovan je 1999. odvajanjem djelatnosti od Konzervatorskog odjela u Rijeci,
rijeka Pada i Dunava nađeni su mnogobrojni primjerci iz razdoblja prijelaza brončanoga doba u željezno, a posebno od kraja VII. st. do kraja IV. st. pr. Kr. Izrađene su od tanka brončanoga lima, jedno
Tarantula (Tarantula apuliae, Lycosa tarantula), dlakavi žuto-crni pauk iz porodice pauka vučjaka - Lycosidae. Najveći je europski pauk, koji živi u zemlji u nekoliko centimetara dubokim rupama u Istr
Rijeka–Trst između sela Jušića i Jurdana te uništila talijanski transportni vlak. Za kapitulacije Italije vodio je akciju razoružavanja talijanskog garnizona u Lanišću, zapovijedajući bataljunom
rijeka, potoka i bujica sjev. i ist. Istre: na Rižani, Dragonji, Mirni i njezinim pritocima, Raši i Boljunščici, te na ponornicama (Pazinčica, potok u Limskoj dragi od Berma do Kringe, potoci na sjeve
Acika (Acica, Accica, Azika, Azica), istarska markgrofica (druga polovica XI. st. – početak XII. st.). Naslov je stekla po pravu svoga muža (iure maritis) Burkarda II. od Moosburga (istarski
Rijeka, 7.VIII.2021.). Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Srednjoškolsko obrazovanje započeo je 1950. u Pazinskom sjemeništu, a nakon jedne godine nastavio u pazinskoj gimnaziji “Otoka
Rukāvȁc (tal. Rucavazzo), naselje zaseočnoga tipa na Opatijskome krasu u zapadnoj Kastafšćini/Kastavštini (45°22′N; 14°18′E; 316 m nadmorske visine); 833 stanovnika (2021.); općina
Rijeka i poljoprivrednik, majka Marija rođ. Guštinčič, domaćica. Pučku školu polazio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Kopru i Sušaku, kamo je u školu odlazio iz tada talijanske Rijeke. U strahu da b
Rijeka. U sastavu Primorsko-goranske županije su i Apsirtidi, tj. cresko-lošinjska otočna skupina (veći otoci Cres, Ilovik, Lošinj, Susak i Unije). Grb Primorsko-goranske županije je njemački št
Predaje, usmenoknjiževni žanr koji se temelji na vjerovanju u istinitost onoga o čemu se priča, bilo stvarnom vjerovanju bilo onome koje još podupiru struktura i izraz teksta, ali ne više i zajednica
Rijeka Mirna, koja protječe kroz selo, tvori u svojem koritu neobične kotlaste (otuda ime) oblike različitih veličina; oni su, ovisno o vodostaju rijeke, ponekad ispunjeni vodom. Na pojedinim mjestima
Rijeka, ali se 1980. opet osamostalila. Nakon uspostave neovisne Hrvatske ustrojena je Hrvatska gospodarska komora kao jedinstvena, samostalna i stručna organizacija koja promiče ukupan gosp. potencij
Jurdana, Stanko (Stanislav), antifašist, partizan (Kućeli kraj Rukavca, 15.XI.1911. – Planik, 4.XII.1942.). Sin Matije, radnik, sa starijim bratom Albertom (Berto) član ilegalne ćelije Komuni
Rijeka, [kršten] 9.I.1646. – Pićan, 22.IV.1716.). Rođen je u riječkoj plemićkoj obitelji kao najstariji sin Marka Antuna i Sidonije. Imao je dva mlađa brata i šest sestara. Najizglednije s
Rijeka (D 21). Stanovnik je Barbȁnac i Bȁrbanac, stanovnica Barbȃnka, a pridjev barbȃnski i bȁrbanski. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i stočarstvu, a od početka 200
Dorčić, Franjo, antifašist, partizan (Pazin, 15.V.1912. - Pazin, 15.VIII.1999.). U rodnom je gradu završio tri razreda hrvatske i jedan talijanske osnovne škole, a potom krojački zanat. Nakon odslu
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...