Labin, Pazin, Kastav, Buzet, Vodnjan, Buje i Novigrad. U njima je koncentrirana većina stanovništva te gospodarskih i upravnih funkcija. Gradići u unutrašnjosti nastali su kao srednjovjekovna naselja
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano , a u istarskom dijelu Primorsko-goranske županije Kastav i Opatija. Gradu je na čelu gradonače
Labin u Labinu (25.III.1996.), Radio Zona u Buzetu (15.IX.1996.), Arena radio u Puli (8.II.1997.), Radio Rovinj u Rovinju (14.II.1997.), Radio Stella Maris u Umagu (9.V.2003.), Radio Medulin FM u Medu
Labinu), dok se u seoskim područjima tijekom XVII. i XVIII. st. pojavljuju ladanjske vile (palače, ladanjske), od kojih su posebno vrijedne vile Rigo u Karpinjanu kraj Novigrada, Grisoni u Dajli, Fran
labinu 1938–40 (E. Montuori), na kojima su vidljivi futuristički korijeni onodobne arhitekture. U poslijeratnom razdoblju i. a. tretirana je utilitaristički, s tek pokojim zanimljivijim konstruktivnim
Labinu (1932) i u dr. istar. mjestima (Vodnjanu, Barbanu, Savičenti, u Cresu, Nerezinama, Tinjanu, Boljunu, Žminju, Lanišću, Buzetu, Roču, Poreču, Višnjanu, Motovunu, Vrsaru i dr.). Poznati su »morski
...Labinšćini, 1860. – Jan Mayen, 15.VII.1882.). Višković (također Viskovich; varijante imena Tone, Tomaž, Thomas, Tommaso; varij
Labinci, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Višnjan, Vižinada i Vrsar, u kojima na površini od 350 km2 i u 178 naselja obitava 27280 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 78 stanovnika/km2. Glavnina stanovni
Labin, 7.III.1818. - Venecija, 9.III.1894.). Obrazovanje je stekao od kućnog učitelja (Antonio Lorenzini), no u stručnom je radu bio autodidakt. Usporedno se bavio prikupljanjem podataka o prošlost
Labin i dr. U Istri je obrtništvo tradicionalna djelatnost, koja bitno utječe na ukupni gosp. razvitak. Obrtnici su se 1960-ih okupili u udruženja obrtnika, koja su se 1992. udružila u Savez udruženja
Labinu, darovana društvu Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, s obvezom da društvo osnuje arheološki muzej. Osim te privatne zbirke, jezgru su činili nalazi s nekropola Picugi i Beram, pro
Labinu, Puli, Poreču, Rabu, Lovranu, Kastvu, Piranu, Osijeku. Posmrtno su mu izložena djela u Rijeci, Koprivnici, Krku, Opatiji, Novom Vinodolskom, Velom Lošinju i Zagrebu. Dobitnik je nagrada grad
Labin, Pazin, Pula, Rovinj i Umag. U članstvu IBS-a su krajem 2020. bila 94 kluba (bilo ih je ranije i više, čak 108, ali su se neki u međuvremenu ugasili ili spojili). Po broju učlanjenih klubova IBS
Labinu, Puli, Bujama, Novigradu, Umagu, Poreču, Izoli, Piranu i Kopru. Najviše pristaša imala je u kat. društvima, klubovima i udrugama. Od dolaska fašista na vlast sve do zabrane rada 1926. PPI je bi
Labinu i Poreču. www.centar-podrske.hr
Labinu pruža usluge korisnicima na području Istarske županije. Osim platnoga prometa FINA pruža i niz dr. usluga, npr. korištenje sustava elektroničkoga plaćanja, prijevoz vrijednosnih pošiljki, pohra
Labinu i Puli. Od 1989. u suradnji s ograncima MH obilježava važnije obljetnice hrv. čitaoničkih društava u Istri, te je u Puli 1993. sunakladnikom zbornika Hrvatska čitaonička društva u Istri u XIX.
Labinštine. God. 1939. izgrađeni su termoelektrana Vlaška, dvostruki DV od 50/10 kV Štalije-Vlaška-Krapan-Podlabin s TS od 50/10 kV Krapan i 50/6 kV Podlabin. Iste je godine izgrađen DV od 132 kV (u p
Labina (-400 m) do Plomina (-500 m). Broj je i raspored ugljenih slojeva u seriji promjenljiv, i izrazito nepostojan isto kao i debljina pojedinih slojeva. U području Labina registrirano je 13 slojeva
Labinu, Podpićnu, Buzetu, Umagu, Novigradu i Bujama. Početni kreditni potencijal banke iznosio je 63,8 mil. dinara, a prvim direktorom bio je imenovan Srećko Mureta. Kao posljedica decentralizacije pr
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...