Rijeka) koji su bili predmet iredentističkih aspiracija. Po uzoru na veljotski dijalekt (govor otoka Krka) skovao je naziv istriotski (istrioto), kojime je označavao šest predvenecijanskih autohtonih
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Rijeka 1945.); surađivao je u edicijama Priključenje Istre Federalnoj Državi Hrvatskoj u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji 1943–1968 (Rijeka 1968.) i Radnički pokret Hrvatskog primorja, Gors
Rijeka, Buzet, Kopar).
Rijeka, veliko lučko središte, a na istarskoj su obali važna naselja Opatija, Lovran te Medveja, Mošćenice, Mošćenička Draga i Brseč, s nizom manjih mjesta. Ostala su naselja na obali zaljeva istočno
Moreschi, Antonio, slikar (?, druga polovica XVI. st. – Labin, 14.VIII.1633.). Bio je članom venecijanske bratovštine slikara Arte dei dipintori od 1594. do 1609. Nakon toga nastanio se u Lab
Rijeka – Trst između Jušića i Jurdana, kad je uništen talijanski transportni vlak. Osjetivši opasnost koja se širila na Krasu, talijanska je vojska 4.XII.1942. poduzela veliku ofenzivu protiv
Rijeka, 26.VIII.2015.). Otac mu je bio Vujica, majka Stojina rođ. Popović. Posao ga dovodi 1948. u Istru. U Tvornici cementa Koromačno radi kao knjigovođa do 1952., kada se seli u pulsku cementa
Voltić (Voltiggi, Voltigyi), Josip, leksikograf (Tinjan, 27.I.1750. – Beč, 25.VIII.1825.). Školovao se u isusovačkoj gimnaziji u Gorici (1768.–73.), zatim na političko-kameralnoj školi
Gašparini (Gasparini), Antica, učiteljica (Prašćari kod Višnjana, 17.I.1897. – ?). Rođena je kao Antonia, otac joj je bio Ivan (Giovanni) Gasparini, zemljoposjednik, majka Maria rođ. Gasparin
Rijeka i za Poštanski i telegrafski arhiv Jugoslavije. Za ta je javljanja dva puta dobio priznanje Zlatno pero. Kao povjesničar amater cijeloga je života istraživao povijest svog zavičaja, a kruna
Kiš (Kiss), Karolj (Károly), lončar, izrađivač bukaleta (Temerin, Bačka, tada Ugarska, 19.III.1916. - Rukavac, 1.IX.1990.). Rođen je u seljačkoj obitelji mađarske nacionalnosti. Izrađivao je
Rijeka – Pula. Sa zapada je zaštićena masivom Učke, a sa sjevera brdima u zaleđu zaljeva. Stoga klimu karakteriziraju blage zime (prosječna temperatura 4,7°C), prosječno topla ljeta (prosječ
Numizmatika (prema srednjovj. lat. numisma: novac), pomoćna povijesna znanost koja proučava postanak, razvoj i uporabu kovanoga novca, promatrajući ga kao sredstvo plaćanja, umjetnički i tehnički arte
Kalendar (lat. calendarium prema Calendae: prvi dan u mjesecu), serijska publikacija, najčešće godišnjak, koja donosi pregled dana, tjedana i mjeseci u godini te raznorodne poučne i zanimljive tekstov
Rijeka, 16.III.2021.). Obitelj mu je iz Svete Marije na Krasu, otac Walter, majka Orijela rođ. Busletta. Osnovnu školu pohađao je u Umagu, a srednju trgovačku u Bujama. Boćati je počeo u Sv. Mar
Rijeka. Gospodarska joj je osnova stočarstvo i poljodjelstvo. Stanovnik je Vrȁnjac, stanovnica Vrȃnjšćica i Vrȃnjanka, pridjev vrȃnjski. Prvo naselje bila je utvrda na uskoj izbočenoj stijeni ko
Jelašić, Franjo, neuropsihijatar (Zagreb, 24.IX.1915. - Borken, Njemačka, 23.I.2001.). Medicinu diplomirao 1939. u Zagrebu, gdje je na Neuropsihijatrijskoj klinici Rebro do 1945. specijalizirao neu
Brajša Rašan, Matko, zborovođa, skladatelj i melograf (Pićan, 11.XII.1859. – Zagreb, 5.IX.1934.). Gimnaziju je završio u Pazinu, a pravo studirao u Beču. Nakon diplome neko je vrijeme radio k
Rijeka koja je obuhvaćala grad Rijeku te dio teritorija sjeveroistočne Istre (Rimski ugovori). Talijanima u Kraljevini SHS priznato je pravo uporabe jezika i sloboda vjeroispovijesti, ali se ista p
De Franceschi, Carlo, političar i povjesničar (Gologorica, 17.X.1809. – Gologorica, 8.I.1893.). Istaknuti je član obitelji koje su članovi do druge polovice XX. st. ostavili značajan trag u i
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...