Rijeka, 28.I.1932.). Rođen je kao Mihovil (ili Mihael, Isidoro/Izidor mu je redovničko ime) u hrvatskoj obitelji Antuna i Marije rođ. Radislović, ali se smatrao Talijanom. Presudan utjecaj na njego
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Flacijanisti ili antiadijaforiti, skupina sljedbenika Matije Vlačića Ilirika nastala u teološkim razmiricama unutar protestantizma od sredine XVI. st. do 1580. Flacijanisti su se odlučno suprotstavlja
Korlević, Antun, entomolog (Korlevići, Sv. Ivan od Šterne kraj Višnjana, 13.VI.1851. – Zagreb, 28.I.1915.). U Beču je 1877. dovršio studij matematičko-bioloških znanosti. Bio je gimnazijski p
Scamozzi, Vincenzo, inženjer, arhitekt i teoretičar kasne Renesanse (Vicenza, 1552 - Venezia, 1616). Studirao je u Veneciji i Rimu, a mnogo je putovao kroz zapadnu Europu. Utjecaj A. Palladija i S. Se
Rijeka, 9.II.1829. – ?). Svećenikom je postao 5.X.1851., a sljedeće godine pomoćnik župnika Savičente. Godine 1855. postavljen je za upravitelja župe Funtana. Od 1859. do 1864. bio je upravit
Rijeka i istočna Istra pod posrednu habsburšku vlast došle podređivanjem Devinske gospode 1366.
Rijeka priključeni su kotari Kras i Čepić, dok su okrugu Pula priključeni kotar Labin te otoci Cres i Lošinj.
rijekama), cestama i cestovnim postajama, u različitim bojama, tako da su svi podatci vrlo zgusnuti. Istru, koju naziva Isteria, prikazuje kao poluotok, sa šest vinjeta i nazivima: Aquileia, Fonte Tim
rijeka Istar te da plovidba uz istarsku obalu traje dan i noć. Tomu je podatku dopisano da uz liburnsku obalu postoji i otok Istrida. Iako ponavlja mitske podatke o Istru – Dunavu i Istridi, Pse
Rijeka). Na samom kraju vale je naselje Plomin Luka (tradicionalno Pȍrat, Plomȋnski Porat), a u neposrednoj blizini Termoelektrana Plomin. Uz Porat je pristanište za manje brodove i privezišta za b
Brozović, Milan, učitelj, društveni aktivist (Kastav, 24.V.1866. - Kastav, 22.XII.1957.). Potječe iz mnogobrojne radničke obitelji skromnih prihoda. Prvih šest razreda pučke škole pohađao je u rod
Rijeka, Istarsko-kvarnersko-goranski kraj, priručnik za učenike (suautori Kamilo Bišćan, Milan Cerovac, Ivo Flajšman i Vladimir Mance, Zagreb 1975.), 2. istarska brigada (Rijeka 1978.), Prvi partizans
Rijeka). Na najstarijem popisu stanovništva 1857. Lipa je imala 527 stanovnika, a otada njihov broj stalno opada. Govor Lipe pripada sjeveroistočnome istarskome poddijalektu ekavskoga dijalekta čakavs
Rijeka, 1964), živi u Voloskom. Jasna Šikanja, grafičarka (Rijeka, 1964), živi u Lovranu i Rijeci. Hari Ivančić, slikar (Pazin, 1967), koristi se motivima istar. gradskih i izvangradskih krajolika na
Sadeler, Marco (Marcus), umjetnik, izdavač i graver (Flandrija, XVI.-XVII. st). Sadeler potječe iz najpoznatije flamanske izdavačke obitelji. Njegov otac, Iean, napustio je Nizozemsku uslijed izbijanj
Torpedo (od lat. torpere, paralizirati, osakatiti), podvodno sredstvo namijenjeno uništavanju (bojnih) plovila. Ispaljuje se iz brodova i podmornica te obalnih utvrđenja i platformi. Izumio ga je 1
Nostra Lotta, La, partizansko glasilo namijenjeno talijanskim antifašistima ratnog okruga Pula. Prvi broj nosi nadnevak 21.VIII.1944., a podnaslovljen je Organo del Movimento Popolare di Liberazion
Večeri pul Matetićevega ognjišća, »književno-glazbeno-kozerijske seanse«, kulturno-prosvjetna manifestacija Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«. Održavaju se od 1978 (isprva pod nazivom Večeri pri Matetić
Rijeka), Krnjel (Movraž), Krnjus (Bačva, Kršikla), Krnjuš (Dubrova), Monfalcon (Poreč), Udinesi (Opatija).
Kos (Cos), Bruno, antifašist, komunistički aktivist, partizan (Pula, 18.IX.1910. – Trst, 1944.). Kršten je kao Bruno Leo Giorgio Cos, otac mu je bio Augusto, majka Anna rođ. Padovan. Vrlo je
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...