Labinu te Ohridu u Makedoniji. Financ. realizacija u 2002. iznosila je 124mil. eura. http://www.cimos.eu/
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labinu, Umagu, Opatiji, Lovranu i gradu Puli. Kotarski NOO-i u Bujama i Umagu osnovani su na početkom 1944. Imali su upravne odjele za gospodarstvo, promet i veze, socijalnu skrb, školstvo i dr., koji
Labin, 29.I.1952.). Rođen je u rudarsko-zemljoradničkoj obitelji - otac Dinko, majka Marija, rođ. Šugar. U osnovnu školu, koju polazi u Vinežu i Labinu, kreće već 1957. U Pazinu je pohađao klasičnu
labinskim govorima, odn. o u preostalim labinskim govorima i rubnim boljunskim govorima. Realizacija un (u instrumentalu imenica muškoga i sr. roda) zabilježena je u Vozilićima i Plominu. U genitivu m
Labina te Larus i Bio Istra iz Poreča. Djelovanje je svih ekol. udruga javno, a većinom je zasnovano na radu volontera. Financiraju se iz članarina, donacija i projekata. Pokazuju zanimanje za lokalne
Labinci. Poslovne okolnosti, vodio je obiteljsku tvrtku za prodaju i servisiranje poljoprivrednih strojeva i opreme, a i ozljede, spriječile su ga da i kao senior ostvari vrhunske rezultate. Ipak,
Labin, Umag, Motovun, Buzet, Rovinj, Brijuni, Rakalj, Mali Lošinj), a posljednjih godina ugl. u Puli i Marčani (Duga uvala). U prvom razdoblju skup je bio posvećen svestranosti M. Mirkovića kao knjiže
Labinu i Podlabinu gdje ostaje do 1980., a iste je godine na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao talijanski jezik i južnoslavenske književnosti. Potom je kratko bio u pastoralnoj službi u Austrij
labinskoga kotara, a potom je imenovan zamjenikom zemaljskoga kapetana Istre i potpredsjednokom Istarskoga sabora. Na dužnost zamjenika kapetana dao je 1893. ostavku, ali ona nije prihvaćena. Kao zast
Labinšćine, uglavnom s područja Brda, Čepića, Šušnjevice, Kožljaka, Kršana i okolnih mjesta. Nastalo je kao posljedica potrebe međusobnoga pomaganja, odnosno pružanja uzajamne pomoći. Većina je tih do
Labinštini, a podignulo ju je talijansko društvo SPEMA – Giuseppe Cinigliaro iz Palerma 1926., zahvaljujući geološkim naslagama kvalitetnoga lapora na području Koromačna. Dvije godine nakon pušt
Labinu. Maturirao je 1964. te se upisao Pedagošku akademiju – smjer fizička kultura u Zagrebu, gdje je diplomirao 1967. Prvi posao nastavnika tjelesnog odgoja dobio je 1968. u srednjoj Brodog
labinu te niz manjih (Varvari, Cvitani, Brgud i dr.). Nakon 1945. kontinuitet u oblikovanju manjih škol. zgrada zadržan je (Krunčići, Rapavel, Bajkini, Selina i dr.) do kraja 1950-ih. Tada, pod utjeca
labinskoga poluotoka« (Labin-Ripenda-Koromačno). Debljna lapora u flišu varira od 1 do 15 m, a najveća debljina registrirana je kod Svetoga Križa istočno od Buzeta (do 50 m). Cement pripada s
Labinu, a Šestan djeluje na uspostavi nove vlasti, ali i na međunarodnom priznanju pripojenja Istre Jugoslaviji, aktivno surađujući i s istarskim svećenstvom. Sudjelovao je u radu Mirovne konferencije
Labin, Buzet i općina Vrsar, a u drugu fazu još okolna naselja i općine. U alternativi, osmišljenoj poslije potpisivanja sporazuma o zajedničkom ulaganju INAgip (INA i Agip), predviđen je dovod plina
Nakon 1932. Piacentinijev „Stile littorio" postao je službenim državnim arhitektonskim stilom gotovo svih novih građevina u Italiji. Sve važnije zgrade nastajale su po tipiziranim projektima čija su o
Labinštini i u Rudanima, sopile ili sopele u Hrvatskom primorju i na otocima, a tororo negdanji je naziv s Kastavštine. Graditelj glazbala Anton Peteh nazivao ih je sopiele, a roženicama je nazivao šu
Labina 1944., na inicijativu KP Hrvatske, kako bi se među istarsko-kvarnerskim Talijanima ojačala potpora politici priključenja Istre Hrvatskoj.Njezino se djelovanje temeljilo na jamstvima o manjinsko
Labinu, Plominu, Lovranu, Mošćenicama i Brseču), ponekad između starih i novih zidina (npr. u Motovunu) ili na samim zidinama (npr. u Novigradu i Višnjanu). Prema oblikovno-konstruktivnim osobinama, m
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...