Buzet, Poreč i Rovinj (XIII-XIX. st.), Rašporskoga kapetanata (1394-1797), Puljskoga kaptola (1200-1820), crkava i samostana na području Pule i Poreča (1244-1903), bratovština u Istri (1459-1820); ist
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzet. Poslije rata je radio u jugoslavenskoj diplomatskoj službi u Pragu (1946.-48.), Izraelu (1950.-52.), Londonu (1955.-60., savjetnik u veleposlanstvu) i Moskvi (1963.-67., ministar-savjetnik).
Buzetu – prvoga petka i trećega četvrtka u mjesecu, u Labinu – treće srijede u mjesecu, u Motovunu – trećega ponedjeljka u mjesecu, u Savičenti/Svetvinčentu – treće subote u mj
Buzeta, s glavnim termalnim izvorom Sv. Stipan, poznato su i ugledno termalno, sumporasto i radioaktivno lječilište za mnoge bolesti. Specijalna bolnica za ortopedsku kirurgiju i rehabilitaciju &bdquo
Buzet, 31.III.1754. – Rim, 25.VII.1806.). Bio je sin Giovannija Marchesinija, računovođe ureda rašporskog kapetana i grofice Nicolette Agapito. Pohađao je Collegio dei Nobili u Kopru, zatim s
Buzet, na maloj uzvisini između dviju uzdužnih dolina. Stanovnik je Trstenȋčan, stanovnica Trstenȋčanka, a pridjev trstenȋčki. Stanovnici su se tradicionalno bavili stočarstvom i poljodjelstvom,
buzetska Vistra, privatni proizvođači između dvaju svjetskih ratova). Zbog ograničene proizvodnje obiteljske tvrtke (osnovane 1924.), izvan Istre su njome opskrbljene jedino riječke trgovine pa je sla
Buzetu, Narodnoga muzeja u Labinu i Arheološke zbirke na Brijunima. Svaki od njih čuva ant. kamene spomenike sa svojega područja, a posebno važan labinski l. zbog liburnskoga karaktera natpisnoga mate
Buzetom te Umagom i Novigradom. Prvi autobus (Fiat 626) nabavljen je potkraj 1947., a prve servisne radionice otvorene su u Izoli i Bujama, potom i u Umagu, Poreču i Rijeci. Već 1948. u Semedeli su ot
Buzeta, Roča i okolice. U X. st. biskupi su postali i svjetovnim poglavarima, i to ugl. nadarbinama i kraljevskim i vladarskim darovnicama, kojima su dobivali kaštele i crkvene enklave, poput Siparske
Buzet i drugi gradovi u unutrašnjosti Istre. Kad su ti gradovi potpali pod vlast Venecije, stare su statutarne odredbe uspjeli sačuvati samo Labin i Milje. Druge su statute istarskih gradova odobrili
Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano te 31 općinu: Bale-Valle, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana-Fasana, Funtan
Buzeta, a drugu Valentin Wassermann, koji ju je kupio od Bernardellija 1822. Ta je posljednja bila na Forumu, a na nadvratnoj kamenoj gredi ulaza i danas stoji ime Wassermann. U pulskoj je općini tada
Buzeta, kraju razvijenoga stočarstva, 1760. otvoren pogon tkaonice s 50 razboja i bojaonicom.Ubrzo potom počinje znatnija eksploatacija ruda (rudarstvo), preradba sumporne rude u dolini rijeke Mirne i
Buzetu, Rovinju sudjelovao je velik broj momčadi, zaslužnih i za organiziranje grad. liga u malom nogometu. U Puli se organizira tradicionalni Memorijal Serđo Blažić Đoser, u spomen pjevaču Atomskoga
Buzeta 2004. Boćari Istre također su se u eur. kupu plasirali među 4 najbolja kluba staroga kontinenta. Istarski boćarski savez, utemeljen 1993., ujedinjuje rad saveza Buzeta, Rovinja, Labina, Umaga,
Buzeta, Grožnjana, Izole, Kopra, Labina, Limske drage, Motovuna, Novigrada, Pazina, Pićna, Pirana, Poreča, Pule, Rovinja, Trsta, Vižinade. U novije se doba u svijetu ponovno osnivaju hospiciji, kao us
Buzet, Ἀλοῦov: Labin). To je djelo bilo svojevrsni priručnik za crtanje karata, tj. grafičke prikaze fizičkoga prostora. Sačuvane su samo srednjovjekovne karte rađene prema njegovim podatcima, a suvre
Vid Omišljanin, pisac i iluminator (Omišalj na Krku, XIV. st. – ?, početak XV. st.). Godine 1396. prepisao je i oslikao za župnu crkvu sv. Bartola u Roču glagoljični časoslov u znanosti, po n
Buzetu, a nakon preseljenja u Umag nastavio u tamošnjoj osnovnoj školi „Marija i Lina“. Potom je radio na odgovornim poslovima u više umaških i bujskih tvrtki: u Hempelu, Feroplastu, Istra
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...