Pula, 7.I.1999.). Diplomirao je 1933. studij slavistike na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je i doktorirao. Bio je profesor na školama u Kolašinu (Crna Gora), Splitu, Novom Sadu i Beogradu.
Rezultati pretraživanja za: "Pula"
Pula, 5.III.1898.). Otac mu je bio Ludovico, a majka Magdalena Vidacovich, glavna primalja u Kopru 1815.–52. Bio je četvrti od sedmoro djece. U Pulu se doselio s obitelji kao dijete. Nije
Pula, 24.I.1963.). Ističe se pisanjem na istarskom narječju, koristeći istarske melodije. Autor glazbe za kazalište i film. Karijeru je započeo 1980. s grupom Gustafi koja se tada zvala Gustaph
Pula i Istre te podupiranja umj. stvaralaštva i prosvjećivanja tada nerazvijenih istar. krajeva, koja je 1979. preimenovana u Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava Općine Pula. U njegovu su s
...Pula, 23.V.1954. – Zagreb, 9.V.2018.). Pohađala je pulsku Gimnaziju „Branko Semelić“ te diplomirala na Fakultetu političkih
...Pula, 4.II.2003.). Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954. Radio je 1955.-72. u Arheološkome muzeju Istre u Pu
Pula - ogranak Vodnjan.
Pula, 18.I.1875. - Pula, 8.I.1946.). Rođen je s prezimenom Bucavetz ili Bucavez, koje mu je u vrijeme fašizma talijanizirano. Školovao se na tršćanskom konzervatoriju "Giuseppe Tartini",
Pula – La nostra Pola – Our Pula (2015.), Istra, lav i orao. Termporis signa - Arheološka svjedočanstva istarskog novovjekovlja (2015./16.), Izložba Tvornice stakla u Puli (2016.), Laibach
Pula 2006.), Slavni putevi istarske slobode: temeljni dokumenti, ugovori, odluke i stajališta (Pula 2013.), 70. obljetnica pobjede nad fašizmom (Pula 2015.), a urednik je i koautor velike monografije
Pula, gdje se 1869. po njegovu projektu gradio Mornarički kasino. Kao pomoćnik poznatog arhitekta Karla von Hasenauera radio je u Beču 1872.–73. za Svjetsku izložbu. Sljedećih desetak godina rad
Literatura : Pula 1969.; Zbornik 25 godina zdravstva (1947–1972), Pula 1973.; Zbornik 30 godina zdravstva (1947–1977), Pula 1978.; Zbornik 35 godina zdravstva (1947–1982), Pula 1982.; Zbornik 40
Pula osnovan je kao poliklinika u rujnu 1947., reorganiziran je u Dom narodnoga zdravlja 1952., zatim je 29.XII.1961. spojen s Općom bolnicom u Medicinski centar Pula. Imao je zdravstvene stanice na V
Pula, 22.II.2002.). Gimnaziju je pohađao u Pazinu te 1961. završio studij na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, kao najmlađi agronom tih godina. Zaposlio se u Poljoprivredno-prehrambenom komb
Pula-Trst. Sjedište župe sv. Benedikta (1964). Leži na zap. padinama Dolge krone (Monte d'Oro, 160 m) i na akumulacijskoj ravnici pod njom. Na sjev. rubu naselja teče Glinščica (Rosandra), koja se u
Pula, 1908. - Mestre kraj Venecije, 1977.). Rano je u djetinjstvu pokazivala likovni talent, pa je nakon završene srednje škole pohađala umjetničku akademiju (Accademia di Belle Arti) u Veneciji (pod
Pula, 20.VIII.1890. - bojišnica kraj Asiaga, 16.VI.1916.). Republikanac (mazzinijevac) po političkom opredjeljenju. Već je s devetnaest godina zbog svojih nacionalističkih istupanja osuđen na zatvo
Pula, 27.I.1958.). U Zagrebu je najprije diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a zatim i na Muzičkoj akademiji solo pjevanje 1991. Odmah potom postaje članom opernog zbora Hrvatskog n
Pula, 27.VIII.1950. – Pula, 12.XI.2017.). Zabavnom se glazbom se počeo baviti krajem 1960-ih kao bubnjar i basist, ali i skladatelj. Tako je već 1970. Lidija Percan snimila njegovu skladbu D
...Pula, 22.VII.2009.). Osnovnu školu pohađao je u Otavicama i Drnišu, a srednju učiteljsku u Šibeniku. Dvije godine radio je kao učitelj na
Pula–Barban. Stanovništvo se ugl. bavi poljodjelstvom (žitarice, vinova loza, masline) te stočarstvom.Naselje je središte okolnoga područja, sjedište župe za susjedna sela i zaseoke (Belavići, Beloči,
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...