Jakić, Antun (Ante), novinski izdavač (Podgora, 3.VI.1860. - ?, nakon 1909.). Klasičnu gimnaziju završio je 1880. u Splitu, a nakon studija bogoslovije 1884. zaređen te 1885. poslan na službu vojno
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Zorin dom, hrvatski narodni dom u Opatiji podignut 1889. kapitalom mjesnih pomoraca i entuzijasta. Nazvan je po kulturno-umjetničkom društvu Zora, kojemu je bio sjedištem. Dom je postao žarištem i sim
Rijeka. Ubrzo nakon toga postao je predsjednik Općinskog komiteta za društvene djelatnosti Pule. Tijekom Domovinskog rata našao se na mjestu tajnika Skupštine općine (SO) Pula i tajnika netom uspos
Koromȁšno, službeno Koromȁčno (tal. Valmazzinghi), naselje u jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka, na Labinšćini, 19 km južno od Labina, u istoimenoj uvali, između šumovitoga poluotoka Ubas na zapa
Tȕpljak (tal. Tupliaco), naselje u istočnom dijelu središnje Istre (45°13′N; 14°6′E; 15 m nadmorske visine); 222 stanovnika (2021.), općina Pićan. Nalazi se sjeverno od Potpićna
Rijeka je Klasingu i njegovom obaranju talijanskog zračnog broda bio postavio spomen-ploču. Dva mjeseca kasnije, u blizini Porera oboren je i drugi talijanski zračni div (Città di Jesi), pa
Obradović, Boško, pjesnik, kulturni djelatnik (Sinj, 7.IV.1938. – Pula, 22.VII.1997.). Školovao se u Sinju, Sarajevu, Beogradu i Ljubljani. U Pulu je došao 1958. te se iskazao kao kulturni (k
Rijeka 2004.), Mravi iz Nezakcija Jakše Fiamenga (Pula 2006.), Hajka Daniela Mohorovića (Rijeka 2011.), Suita Mediterranea Vladimira Pernića (Buzet 2013.), Dragi kamen Mate Balote (prvo akcentuirano i
Rijeka, 27.I.1813. – Torriggia na jezeru Como, Italija, 11.I.1875.). Potječe iz obitelji pomoraca podrijetlom iz Donje Nakovane na Pelješcu. Otac mu je bio Ferdinand, majka Ivana rođ. Perić.
Rijeka 1974.) i Dubrava – Sesvete u NOR-u 1941-1945. (Zagreb 1986.) te priredio monografiju Istarske kazališne družine u NOB: građa za povijest (Rijeka 1981.).
...Rijeka, 29.I.1881. – Kastav, 4.V.1945.). U rodnom gradu završio je gimnaziju, studirao je n
Banjole, obalno naselje istoimenog zaljeva u juž. dijelu zap. Istre, u općini Medulin, 6 km jugoistočno od Pule (44°50′N; 13°53′E); 902st. (2001). Smješteno je između uvala Solina i Paltana (ili uvala
rijeka, koju je nazvao po sebi. Tako nastade Dragonja. Učinio je i drugu brazdu, koju je nazvao po svojoj ženi. Tako nastade Mirna. Nakon što je počeo raditi na trećoj brazdi, koju bi po svojoj kćeri
Naprijed, prvi hrvatski đački list u Istri, glasilo istoimenoga đačkoga literarno-prosvjetnoga društva pazinske gimnazije, koje je izlazilo približno od 1910. do 1914. u nekoliko brojeva godišnje. To
rijeka, otoka i naroda), s kratkim opisom zemljopisnih cjelina. Podatke o Istri spominje na dvama mjestima, i to odvojeno Liburniju (Ἀλούωνα: Labin, vjerojatno luka, Φλανὦνα: Plomin, Ταρσατικά: Trsat)
Slavenska cesta (lat. Via Sclava, Via Sclavonica, Via Sclabonica, Callis Sclabonica), pov. naziv niza putova, cestâ koje se prvi put spominju u listini iz 1030., a poslije pod navedenim nazivima do 12
Jones, Inigo, scenograf, slikar i arhitekt (London, 15.VII.1573. - London, 21.VI.1652.). U mladosti je najvjerojatnije bio stolarski šegrt, zatim je putovao Italijom i počeo se baviti slikanjem, sv
Stanger (Štanger), Andrija, odvjetnik, narodnjak i političar (Volosko, 10.I.1853. - Volosko, 30.I.1934.). Školovao se u Voloskom i Rijeci, a potom upisao pravo u Beču, gdje je postigao i doktorat i
Literatura : rijeka_biografije_vojnoomorska_akademija_spisak_zaposlenika_1858_1918.html, pristupljeno 11. 1. 2022.; podaci iz Odjela za dokumentacijsko-informativne poslove Državnog arhiva u Pazinu, siječanj 2
Stupar, Paul, austrougarski mornarički časnik, kontraadmiral (Pazin, 27.XII.1866. – Beč, 26.I.1928.). Kršten je kao Paulus Ioannes (Paul Johann, Pavao Ivan), otac Jakov (Jakob) Stupar bio je
rijeka nema većih naselja. Područje Ćićarije i Učke vrlo je slabo naseljeno. Promet se uglavnom odvija gustom cestovnom mrežom (ceste). Donedavno glavna cesta Trst–Kopar–Buje–Pula–Labin–Rijeka (dio Ja
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...