Literatura : Rijeka od rimske Tarsatike do Hrvatsko-ugarske nagodbe, Zagreb 1951.; Povijest Rijeke, gl. ur. Danilo Klen, Rijeka 1988.; William Klinger, Unʼaltra Italia: Fiume 1724-1924, a cura di Diego Redivo, Rov
rijeka.hr/ https://visitrijeka.hr/
Literatura : Rijeka od rimske Tarsatike do Hrvatsko-ugarske nagodbe, Zagreb 1951.; Povijest Rijeke, gl. ur. Danilo Klen, Rijeka 1988.; William Klinger, Unʼaltra Italia: Fiume 1724-1924, a cura di Diego Redivo, Rov
rijeka.hr/ https://visitrijeka.hr/
...rijeka u Koparskim brdima duga oko 14 km. Porječje joj obuhvaća 202 km2, od čega se 120 km2 nalazi na kraškom terenu, a ostatak na flišnim brežuljcima nadmorske visine do 500 m. Podzemno je po
rijeka, dužinom svog toka drugi vodotok na hrvatskom dijelu istarskog poluotoka. Njezin izvorišni dio smješten je između slijeva ponornica Pazinčice i Boljunčice, dok prema zapadu graniči s okršeno
Rijeka, glavni prijevoznik putnika u cestovnom prometu u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Djelatnosti su mu javni prijevoz osoba u cestovnom prometu, turističke usluge, trgovina te servisne u
...rijeka u sjeverozapadnoj Istri, duga 28 km i s površinom porječja 95,6 km2. Oblikuje se od dvaju rukavaca koji se spajaju kraj Škrlina pod Laborom, a mještani je nazivaju Rokava. Lijevi t
Rijeka i Karlovac-Rijeka pospješilo je promet u riječkoj luci. Godine 1872. Rijeka je imala samo 167.000 tona teretnog prometa, a Trst oko 829.000 t. Već 1894. Rijeka dostiže 1.051.000 t, a Trst 1.118
Rijeka, 15.I.1996.). Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1955. Na području Istre i Kvarnera realizirao je više projekata, od kojih su najvažniji: rekonstrukcije poštanskih zgrada u Istri
...rijeka na doticaju fliša i krasa, izvire ispod osapske provalije, a ulijeva se u Miljski zaljev između Žavlja i Milja. Nastaje spajanjem bujica s flišnoga Tinjanskoga br
...Rijeka, 14.IV.2001.). U Buzetu je završio osnovnu školu, u Zagrebu srednju elektrotehničku školu. Godine 1963.-70. radio je u pogonu Elektroistr
Rijeka, 3.IX.1919. – Rijeka, 7.V.1984.). Studij medicine završio je 1943. u Padovi, potom je do 1945. bio u partizanskim sanitetskim postrojbama. Kirurgiju i urologiju specijalizirao je u Beo
Rijeka, 11.VI.1794. - Rijeka, 16.V.1866.). Sin je trgovačkog poduzetnika Paola Scarpe, koji se oko 1778. doselio u Rijeku iz Venecije, i Riječanke Marije Tomašić. Bio je veletrgovac drvom i žito
Rijeka, 1945.). Završio je osnovnu školu u Grazu i gimnaziju u Zadru; studirao je klasičnu filologiju u Beču i kemiju u Pragu. Od 1912. do 1921. živio je u Opatiji i radio u komunalnom poduzeću, do
Rijeka djeluje 1945-47., kao ispostava Državnog arhiva u Zagrebu 1948-49., a 6. XII. 1949. utemeljen je Državni arhiv u Rijeci (od 1959. pod nazivom Historijski arhiv Rijeka, od 1993. Povijesni arhiv
Rijeka - Pazin 1968.), Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka (Zagreb 1971.), Vanjskopolitička borba Josipa Broza Tita za Istru od 1941. do 1945. godine (Rijeka 1978.), Senjski statut iz 1388. (1
Rijeka od njezina osnutka 1996. Slobodna zona Bazen Raša sastavni je dio slobodne zone Luka Rijeka. Dva dijela luke, Štalije i Bršica, zajedno se protežu u dužini 2,8 km, na približno 15 ha ograđenog
Rudan, Franjo/Francesco, liječnik (Plomin, 1827. – ?, 1894.). Sin trgovca Matije i Marije rođ. Pessi. U Rijeci je završio šestororazrednu Kraljevsku višu gimnaziju 1843. Studirao je medicinu na
Sponheim (Spanheim), plemićka obitelj članovi koje su u XII. st. bili istarski markgrofovi. Potječe iz porajnske Falačke (Falačko Porajnje, njem. Rheinland-Pfalz), iz područja oko rijeke Nahe i gra
Rijeka, 25.VII.1896.). Nećak višnjanskog župnika, diplomirao medicinu, vjerojatno u Padovi. Bio je oženjen barunicom Lazzarini. Od 1849. općinski fizik u Labinu. Kao zagovornik "kontagionista
Rijeka, 15.IX.1956.). Diplomirao je 1933. i doktorirao 1937. na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu. Radio je kao asistent u Zavodu za nauku o zaraznim bolestima toga fakulteta (1934.-39.), u državn
Rijeka, 26.IX.1996.). Pohađao je glazbenu školu »Ivan Matetić Ronjgov« u Rijeci i usavršavao se u pjevanju nekoliko godina kod prof. Nade Auer. Od 1965. do umirovljenja 1991. djelovao u
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...