Kastavska belica). God. 1898. osnovano je Društvo za poljepšavanje Kastva. Planinarsko društvo Kastav trasiralo je ekol. stazu kroz Lužinu (obuhvaća upoznavanje rijetkih i zaštićenih biljnih vrsa i si

Kastavštine, od treće 1995. do 19-e 2011. Postupno su se ustalile rubrike o prošlosti, sadašnjosti, važnim kastavskim obljetnicama, etnologiji i etnografiji, osebujnostima kastavske čakavštine te o

Literatura : kastav.hr

Kastavska čitaonica je prva ustanova u Istri koja je odigrala bitnu ulogu u poticanju i širenju domaće hrvatske riječi. Objedinjavala je edukativnu, kulturno - prosvjetnu i političku djelatnost Kastav

Kastavština, Kastavšćina), predio oko Kastva, omeđen uglavnom starom administrativnom granicom kastavske općine između grada Rijeke i Učke. Sastoji se od blago valovitog istarskog krškoga ravnjaka

Kastav, koja je djelovala do 1961., a nakon toga su se kastavski učenici školovali u riječkim školama učenika u privredi. U Kastvu je 1954-55. održan Tečaj za stjecanje kvalifikacije radnika. Delavska

Kastav, 20.XI.1838. - Kastav, 28.X.1895.). Otac mu je bio Andrija Munić, a majka Margareta Jelušić. Po zanimanju bio je gostioničar. Kastavskim je općinskim načelnikom bio u trima uzastopnim man

Literatura : kastavskog općinskog načelnika Andrije Marottija Jurjenića", Zbornik Kastavštine, 1999., 7.

Kastav, 21.XI.1805. - Kastav, 27.IX.1869.). Nakon riječke gimnazije završio je bogosloviju u Gorici i bio zaređen 19.VIII.1832. Službovao je najprije u Lovranu kao župni pomoćnik, a 1834.-39. u Opr

Kastavske gospoštije. Braća su 1843., nakon što su je prethodno prodali Simeonu Vraniczaniju, na kastavskom gradskom trgu Lokvina spalila cjelokupan arhiv gospoštije i njezine kastavske, veprinačke i

Kastavske gospoštije (Vlahov Breg na Kastavštini, 2.V.1700. – 30.XII.1772.). Otac mu je bio također Juraj, općinski savjetnik, a majka iz obitelji Jušić. Osim hrvatskog jezika, dobro je pozna

Literatura : Kastavštine, Milan Brozović, na: https://kastavzavicaj.wordpress.com/znamenite-osobe-kastavstine; Željka Čačić, Crtice iz povijesti školstva grada Kastva, Kastav 2014.; zapisi s fotografija iz fundusa

Kastav, 24.V.1866. - Kastav, 22.XII.1957.). Potječe iz mnogobrojne radničke obitelji skromnih prihoda. Prvih šest razreda pučke škole pohađao je u rodnom gradu. Godine 1901. upisao je Delavsku ško

Kastavske gospoštije/kapetanije. Dokument su potpisima potvrdili markiz di Priè, pazinski knez i kapetan Martin de Terzi te kastavski kapetan Juraj Vlah.

Kastavštine, Kvarnerskoga primorja i otoka. Započela je s radom 1906., kada je jedno njezino odjeljenje preneseno iz Kopra u Kastav, ondje je djelovala do 1946., potom je prenesena u Rijeku, a 1963

Kastav, 23.III.1855. – Kastav, 26.IX.1918.). U rodnom gradu je 1867. završio pučku školu. Radio je kao trgovac, a 1880. zaposlio se u općinskoj upravi u kojoj je bio i blagajnikom. U njeg

kastavskomu puku, otočanima i primorcima Kvarnera te Istranima pridruživali i stanovnici obližnje Kranjske, sa svojim drvenim i metalnim proizvodima. Na glasu su posebno bili kastavski bačvari, kotlar

...Kastav, 4.III.1915. - Ičići, 3.IX.1978.). Osnovnu i učiteljsku školu završio je u Kastvu te službovao u Prizni, Staroj Novalji, Kastvu, Klani, Kaštelu kraj Buja

Kastav i zahvaljujući njemu Mijat Sabljar uspio je prepisati Tomičićev prijepis Zakona grada Castua od letta 1400 iz 1759., koji je poslije objavio i Franjo Rački. Nakon ukaza bana Josipa Jelačića o u

...Kastav, 2.V.1893. - Rijeka, 23.V.1978.). Osnovnu je školu pohađao u rodnom Kastvu, gimnaziju u Pazinu, a bogosloviju u Gorici i Ljubljani, gdje je 1916. diplomirao i bio zare

Kastavštine, Z. Kompanjetu, D. Kabalinu, Lj. Pavešiću, Lj. Brgiću, V. Antiću, Tuhobićancima, I. Siljanu, čakavskim pjesnicima Kastavštine, J. Kaplanu, I. Brdaru, T. Ujčiću, V. Tadejeviću, D. Prašelju,

Kastav, 24.X.1863. – Zagreb, 13.III.1910.). Poslije osnovne škole u Kastvu i gimnazije u Rijeci, završio je učiteljsku školu u Kopru. Radio je u Lipi (1884.–90.) i Pazinu (1890.–99.), gdje je osim rad

kastavske župe. Župa je osnovana 1929. jer je Rapalskim ugovorom 1920. Rukavac pripao Italiji, a Kastav Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Crkva je pogođena njemačkom granatom početkom listopada 194