Žminja (sred. VIII. st.), dok su kraj crkve sv. Foške ostatci naselja i grobovi iz VIII. st. Veliko starohrvatsko groblje kraj Žminja, s 227 grobova, iz doba je nakon franačkog osvajanja Istre (840&nd
Rezultati pretraživanja za: "žminj"
Žminj, poduzeće za graf. pripremu i proizvodnju graf. opreme, koje je 1990. započelo s proizvodnjom rasternih valjaka kao osnovnih elemenata fleksotiskarskih strojeva, a potom i valjaka za duboki tisa
Žminju nalazi se mala, kamena, pravokutna gotička crkva šiljastog svoda, crkva sv. Trojstva. Njezine freske datiraju u sredinu 15. stoljeća, a obrađuju kristološki ciklus koji se proteže na sjevernom
...Žminju mala je kamena pravokutna gotička crkva šiljastog svoda. Izgradio ju je majstor Armirigus 1381. godine što je vidljivo iz natpisa na pročelju crkve. U prostoru bez apsi
Žminja i Žminjštine. Na freskama crkve prevladavaju oker, crna, ljubičasta, te ponegdje zelena boja. Freske slične žminjskim susrećemo tek u Kranjskoj, odnosno u susjednoj Sloveniji. Crkva je oslikana
Žminja i Žminjštine, sportska natjecanja u raznim sportskim disciplinama, biciklijada po Žminjštini, predstave za djecu, predstavljanje domaćeg istarskog melosa (KUD Cere,KUD Ivan Fonović Zlatela), go
Žminju. Na ulazu u mjesto iz Žminja 1929. podignuta je kapelica obitelji Matica. Podigao ju je Antonio Matica, a izrađena je u domaćoj radionici u Valdediji. Na vrhu kapelice hrvatskim jezikom piše "H
Žminja (45°10′N; 13°50′E; 290m nadm. vis.); 113st. (2001); općina Gračišće. Nalazi se na raskrižju cesta iz Žminja, Pićna i Gračišća, u tipičnom krškom poljop. području.Čine ga još i zaseoci Hrvatini
Žminjšćini, a upravljao je i župom Sveti Ivanac nad Rašom. Godine 1946. postaje upraviteljem žminjske župe, a 1953. župnikom. Zaslužan je za obnovu župne crkve i u ratu do temelja srušene župne kuće t
Žminja, 1860 - Vidulini kraj Žminja, 1931). U Pazinu je pohađao njemačku gimnaziju, zatim je završio studij talijanskog i klasičnih jezika u Beču. Prvo se zaposlio kao profesor u c. i k. gimnaziji u S
Žminj kako bi pokušao utjecati na pravednost tadašnjih izbora. Organizirali su 600 muškaraca Žminjšćine i tražili narodne »žminjske pravice« pred Komesarijatom u Pazinu. Vojska ih je rastj
žminjske čakavice. Diplomirala je na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Rijeci te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisanjem stihova na žminjskoj čakavici
Žminja (45°40̍′N; 13°57′E; 362 m nadmorske visine); 140 stanovnika (2021.). Nalazi se na županijskoj cesti Žminj – Barban, a tvori ga više manjih naselja (Badnjevari, Bari
Žminju. Iste je godine u Žminju održan i prvi Sabor čakavskog pjesništva (SČP), kojemu su program činili znanstveni skup o čakavskoj poeziji, pjesnički recital i nastupi hrvatskih i talijanskih folklo
...Žminja, 1.X.1927. – Pula, 29.III.1999.). Stupio 1943. u narodnooslobodilačku vojsku (NOV), 1944. završio prvi učiteljski tečaj te službovao kao učite
...Žminju podignuta je u XVI. st. na zapadnom ulazu u mjesto. Pravokutnog je oblika u tlocrtu i nema apsidu. Pročelje crkve krasi preslica s jednim zvonom, a desno od ulaza u crkvu ka
Žminja (45°7′N; 13°52′E; 328 m nadmorske visine); 129 stanovnika (2021.). Nalazi se na lokalnoj cesti podalje od županijskih prometnica od Žminja prema Kanfanaru te od Žminja pr
Žminju, Kršanu i dolini Mirne.Cvjeta od svibnja do listopada, a plodovi se ubiru u kolovozu i rujnu kada potpuno sazriju. Pogodni su za pripravljanje sirupa, marmelade i želatine, a imaju diuretski i
Žminja, 25.IX.1938. - Pula, 30.I.2010.). Surađivao je s etnomuzikologom Renatom Pernićem, punih je 50 godina svirao orgulje na misnom slavlju u pulskoj crkvi sv. Franje, a zahvalu je dobio od pape
Žminjštini (jedno od 108 naselja), nalazi se blizu nešto većeg mjesta Cere u općini Žminj. Stanovništvo se uglavnom bavi poljodjelstvom. Zbog blizine šuma kao jedna od djelatnosti razvilo se i šumarst
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...