Sipar
Sipar, zaselak s nekoliko kuća na istoimenom poluotoku, 4km sjeverno od Umaga, i istaknut rt na kojem su ostatci ranosrednjovj. kaštela. Spominje se u različitim inačicama (lat. Sapparis, Sip(p)aris), u ranosrednjovj. zemljopisnim izvorima (Anonim Ravenjanin, Guidon).
Za plime jezičak kopna postaje otočićem. Istraživanjima 1964. i 1965 (Š. Mlakar) posvjedočena su tri vremenska razdoblja postojanja naselja: prapovijesno, klasično antičko i kasnoantičko. Najstariji je ant. nalaz na tome području republikanski srebrni novčić s kraja II. i poč. I. st. pr. Kr., ali cijelo obalno područje od Zambratije do Katora bogato je arheol. materijalom. Bilo je gusto naseljeno već u ranoj antici, s nizom rim. rustičnih vila popločenih mozaicima. Mnogobrojni rim. epigrafski nalazi svjedoče o romaniziranosti cijeloga područja. Od rim. rustične vile razvilo se kasnoant. naselje refugijalnoga tipa, radi sklanjanja okolnoga stanovništva na sigurno mjesto. Sačuvani su bili do 5m visoki zidovi kule na zap. dijelu oko 80m duge prevlake, zatim tragovi temelja niza velikih i manjih građevina. Sve je vrlo podložno morskoj eroziji i stoga ubrzano propada. Arheol. nalazi svjedoče o civilnom značaju kasnoantičkog naselja u nemirno doba između antike i sr. vijeka: mlinovi i tijeskovi za masline i grožđe, ribarski pribor, dijelovi oružja, nakita i mnogobrojne krhotine keramike. Najmlađi je nalaz okrugla brončana fibula ukrašena emajlom i prikazom pantere (treći sloj karantansko--köttlaške kulture, oko 850–950). Život je u naselju prestao vjerojatno nakon njegova rušenja 876., u doba hrv. kneza Domagoja.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar