Rossi, Ljudevit, florist, vojni časnik (Senj, 14.VIII.1850. – Karlovac, 4.VII.1932.).

Gimnazijsko školovanje u Zagrebu nije dovršio, jer je 1868. isključen iz škole zbog sudjelovanja u demonstracijama pri ustoličenju bana Levina Raucha. Nakon različitih službi što ih je obavljao u Rijeci, Zagrebu, Napulju i dr., otišao je u Budimpeštu, gdje je služeći vojni rok godinu dana pohađao časničku školu Ludoviceum. Potom je služio u hrvatskom domobranstvu 1879.–1911. te je ponovno aktiviran u I. svjetskom ratu 1914.–15. (u činu bojnika).

Od rane se mladosti bavio istraživanjem hrvatske cvjetane (flore). Godine 1874. radi florističkih je istraživanja o svom trošku putovao Dalmacijom. Obišao je više puta Velebit, Veliku i Malu Kapelu, Ličku Plješivicu, Dalmaciju i Hrvatsko primorje. Florističke je radove objavljivao u domaćim i inozemnim časopisima, potom ih je sve objelodanio u sintetičkim djelima Građa za floru Južne Hrvatske (JAZU, 1924.) i Pregled flore Hrvatskoga primorja (JAZU, 1930.).

U floru Hrvatskoga primorja uključio je i dio istarske flore, i to s područja od Plominskoga zaljeva do zapadnih obronaka Učke. No istarsku cvjetanu nije istraživao sâm, već je preuzeo podatke istraživanja što ih je proveo Dragutin Hirc.

Tijekom svojih istraživanja sabrao je veliku herbarsku građu (više od 30.000 herbarskih listova), koja je uključena u Hrvatski herbarij Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Svojim je florističkim i skupljačkim radom uvelike pridonio poznavanju hrvatske cvjetane.

Prikupio je i veću malakološku zbirku, koju je darovao Hrvatskom narodnom zoološkome muzeju (čuva se u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju). U znak priznanja za njegov rad njegovim su imenom nazvani fosilni mekušci Hidrobius rossi, Dreysenia rossi i neke biljke (Polygala i Centaurea rossiana te Leontodon rossianus).