Rȉm, naselje i arheološki lokalitet kraj Roča (45°23′N; 14°3′E; 209 m nadmorske visine); 28 stanovnika (2021.), poljodjelstvo i stočarstvo.

Stanovnik je Rȋmjan i Rȉmjan, stanovnica Rȋmjanka i Rȉmjanka, a pridjev rimjȃnski.

U rimsko doba bilo je veće naselje starosjedilačkog stanovništva, ispod prapovijesne gradine i srednjovjekovnog kaštela Roč. Pronađeni su brojni rimski kameni spomenici, natpisi i reljefi iz I. i II. st., uzidani u kućama i stajama na širem prostoru ispod Roča. Zabilježeno je i postojanje kasnoantičke nekropole, čiji su brojni grobovi bili sazdani od antičkih spolija.

Na zemljištu Sv. Maura provedena su 1979.–80. arheološka istraživanja (Branko Marušić), koja su pokazala postojanje dviju kasnoantičkih građevina (IV.–V. st.), jedne stambene kuće pravokutnog tlocrta, te dio velikog skladišta (horreum) jakih temelja i debelih zidova. Ostatci crkve sv. Maura iz VI. st. nisu pronađeni, iako nema sumnje da je bila na tom području. Pronađeni su tragovi mozaičkog poda te bizantske crkve, u sklopu koje je početkom XX. st. bio pronađen natpis, danas izgubljen, koji je spominjao titulara crkve, ali i tergestinskog biskupa Frugifera (sjeverna Istra tada je pripadala tergestinskoj, tj. tršćanskoj biskupiji). Napuštanjem tog naselja oko 600. godine područje je pretvoreno u ranosrednjovjekovno groblje, a nekoliko stoljeća poslije crkva je bila obnovljena kada su novodoseljeni stanovnici primili kršćanstvo.