Lovrȁn (tal. tradicionalno Lovrana, službeno Laurana), naselje na istočnoj istarskoj obali, 2 km jugozapadno od Opatije, turističko i općinsko središte u Primorsko-goranskoj županiji (45°18′N; 14°16′E; 3 m nadmorske visine); 2.859 stanovnika (2021.).

Nalazi se u podnožju istočnih padina Učke, duž državne ceste Rijeka – Labin (D21). Danas čini kontinuiranu urbanu aglomeraciju s Opatijom i susjednim naseljima.

Stanovnik je Lovrȁnac, stanovnica Lovrãnka, a pridjev lovrãnski.

Stanovništvo se bavi gotovo isključivo turizmom i tercijarnim djelatnostima (nekoliko hotela, pansioni, apartmani i turistička lučica). Uz more, kroz bujnu sredozemnu vegetaciju (pitomi kesten, lovor), uređeno je šetalište (lungomare, dugo 14 km) do Voloskoga.

Prvi se put spominje kao Lauriana u VI. st. (Anonim Ravenjanin). Bio je srednjovjekovna hrvatska općina, u vlasti akvilejskoga patrijarha, potom devinskih feudalaca, te obitelji Walsee. U tome ga razdoblju spominje arapski putopisac Idrisi (oko 1154.) kao al’ Wranah, s napomenom da je važno pomorsko i brodograđevno središte. U XV. st. je sjeveroistočna Istra dospjela u ruke obitelji Habsburg, a prema Pazinskom urbaru iz 1498. Lovran je bio u sastavu Pazinske knežije. Od srednjega vijeka bio je jedno od središta glagoljaške kulturne tradicije. Prema urbaru iz 1578. imao je oko 800 stanovnika, a pripadale su mu šume za sječu i kestenove šume na obroncima Učke. U XVI. i XVII. st. bio je snažna vojnoopskrbna uskočka luka, te je zato u Uskočkom ratu dvaput spaljen.

Tijekom XVII. i XVIII. st. njegov gospodarski značaj postaje sve izrazitiji, poglavito zbog trgovine s Dalmacijom i srednjom Italijom (izvoz vina, ribe, kestena i lana, te uvoz soli). Tada je (1701.) imao 2.900 stanovnika. U XIX. st. bio je uključen u povijest cijele regije, a unatoč opadanju trgovine njegov je suvremeni razvoj vezan uz početke turizma u Opatiji, koji se brzo proširio i na Lovran.

Povijesna jezgra srednjovjekovne guste strukture, smještena na stijeni uz more, iznad male lučice, dijelom izgrađene lukobranom, sastavljena je od jednokatnica i dvokatnica, opasana bedemima i kulama. Starije pučke kuće manjih su dimenzija, a u XVIII. st. nastaju i veće plemićke (najčešće barokne) palače. Na glavnom trgu župna crkva sv. Jurja iz XIV. st. Proširena je u XVII. st., a u XVIII. st. dobila je novo, barokizirano pročelje. Kasnogotički mrežasti svod apside oslikan je 1470.–79. freskama što su ih radile dvije radionice, kastavska (svod i gornji pojas svetišta) i istarska (tzv. Šareni Majstor, donji pojas svetišta i trijumfalni luk). Drveni rezbareni oltari iz XVI. su i XVII. st., a krstionica iz XVII. st. U manjoj crkvici sv. Ivana Krstitelja nalaze se novootkrivene freske iz ranoga XV. st. Izvan gradskih zidina, iznad lučice, u romaničkoj crkvici sv. Trojstva, obnovljenoj u gotičkome slogu, pronađeni su ostatci gotičkih fresaka iz prve polovice XV. st.

S razvojem turizma potkraj XIX. i na početku XX. st. izgrađeno je stotinjak većih i manjih vila okruženih zelenilom i cvjetnjacima, kao ljetnikovci za odmor, povremeni boravak i rekreaciju bogatih vlasnika (Guarra, Deneš, Frapart i dr.). Početkom XX. st. u Lovranu su podignuti i hoteli historicističkih i secesijskih obilježja (Lovrana, Excelsior, danas Bristol, Meridional i dr.). Vrijedna su ostvarenja arhitekta Carla Seidla, građevinara Andree Rubinicha, Attilija Maguola i dr. U Lovranu je klinika za ortopediju.

Općina Lovran je jedinica lokalne samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije, proteže se središnjim dijelom Liburnije, između Ike i Medveje te po istočnim obroncima Učke, površine 21 m2, 3.527 stanovnika (2021.). Uz Lovran u njezinom su sastavu naselja: Liganj (287 stanovnika, 2011.), Lovranska Draga (50), Medveja (139) i Tuliševica (192), a podijeljena je u četiri mjesna odbora: Lovran-Bahova, Lovran-Rezine, Lovranšćina i Medveja.

Grb Općine Lovran je ovalni štit sa srebrnom (bijelom) kulom crvenog krova na plavoj i zelenoj podlozi okruženom dvjema grančicama lovora. Modernizirana je to verzija lovranskog grba iz 1859.

Dan općine obilježava se 24. travnja, na stari datum blagdana sv. Jurja, zaštitnika Lovrana.

http://lovran.hr/

http://www.tz-lovran.hr/

Slike