Raša, rijeka
Raša (tal. Arsa, lat. Arsia flumen), rijeka, dužinom svog toka drugi vodotok na hrvatskom dijelu istarskog poluotoka.
Njezin izvorišni dio smješten je između slijeva ponornica Pazinčice i Boljunčice, dok prema zapadu graniči s okršenom vapnenačkom pločom zapadne i jugozapadne Istre. Njezin je najsjeverniji izvorski krak Posertski potok, koji izvire na oko 300 m ispod Paza primajući nizvodno čitav niz povremenih pritoka s fliškoga područja. Tekući u smjeru juga, već 5 km niže, kraj Grobnika, Raša se spušta na kotu od oko 50 m nadmorske visine. Ondje tok ulazi u nešto prošireniju dolinu, koja se nakon sljedećih 5 km još više širi u dolini Rakita na 25 m nadmorske visine zakrećući svojim starim tokom prema zapadu.
Raši pritječe Tupaljski potok, koji izvire istočno od Gračišća na približno 400 m nadmorske visine primajući nizvodno niz manjih bujičnih pritoka povremena toka. Zapadno od kuća Dubrava spaja se s Posertskim potokom i kraj zaseoka Barišići na 21. m nadmorske visine ulazi u Raški kanjon usječen u vapnence sve do željezničke postaje Raša ili Raškoga mosta na svega 1,5 do 2,5 m nadmorske visine. S desne i lijeve strane više od 200 m visoka kanjona ulijeva se nekoliko povremenih pritoka različite dužine. Ispod Raškoga mosta u Rašu utječe lijevi pritok iz Krapanske doline koji izvire ispod Labina; nekoć je bio obilniji vodom koja se na tom području crpila iz danas napuštenih rudnika ugljena.
Mjereno prema topografskoj karti M 1:50000, dužina rijeke Raše, sa samo glavnim tokom i pritocima potoka Posertski, Tupaljski i Krapanski (bez povremenih bujičnih pritoka) iznosi 49,8 km. Raški zaljev u nastavku vodotoka morem je potopljeni dio doline Raše. Dug je 12 km, širok i do 1 km, dobro zaštićen pa se koristi kao luka (Bršica), a plimni val utječe i na pojavu bočate vode u donjem dijelu toka Raše. Danas je cijeli tok Raše kroz usječenu dolinu melioriran, pa se koristi za poljodjelstvo, kao i odvojak doline prema istoimenom gradiću (Raša).
Raša je u kasno prapovijesno i u rimsko doba bila važna etnička i politička granica između Histra i Liburna, između Italije i Dalmacije (Liburnije). Spominje se u antičkim izvorima kao Arsia (flumen), npr. kod Plinija Starijega na nekoliko mjesta, na Peutingerovu zemljovidu, te u Anonima Ravenjanina. Na Peutingerovu je zemljovidu naziv Arsia flumen napisan dva puta pa se pretpostavlja da je postojala i cestovna postaja istog imena, i to na mjestu gdje je put Pola–Alvona prelazio rijeku.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar