Lopica (prema starovisokonjemačkom louppia, njemački laube: sjenica, trijem) ili loža (talijanski loggia: trijem), natkriveni prostor, otvoreni trijem dograđen pred pročeljem crkve.

Služi da proširi crkveni prostor za vjernike koji za obreda ne mogu stati u crkvu i da ih zaštiti od nevremena ili sunca. Obilježje je domaćega crkvenog graditeljstva u Istri i sjevernom Primorju. Takva su se zdanja gradila od srednjega vijeka, osobito uz manje crkvice, navlastito grobljanske, po uzoru na talijanske loggie. Najviše ih je podignuto u doba baroka, no gradile su se i u XIX. st. (1860. lopica Sv. Roka u Roču, 1891. Blažene Djevice Marije u Draguću) i u XX. st. (1906. Sv. križa u Gračišću, 1972. Sv. Josipa Radnika u Brtonigli, 1977. Sv. Hadrijana na groblju u Tupljaku, 1988. Sv. Leopolda Mandića u Žminju).

Četvrtasta su oblika, krov im je građen uglavnom na tri slijeva, s jedne je strane naslonjen na pročelje crkve, a s triju otvorenih strana trijema na zidane stupove podignute na parapetni zidić. Najčešće imaju tri ulaza (sa svake strane po jedan) te s unutrašnje strane imaju kamene klupe uz parapetni zidić. U Istarskoj ih županiji ima 50-ak. Neke su u ruševinama (lopica Majke Božje od Zdravlja u Svetom Martinu/Martinskom nema krova, od lopice Sv. Panteleona u Svetom Vitalu očuvane su samo klupe), a neke su obnovljene (1978. lopica iz XVII. st. župne crkve u Svetom Mateju [Cere], 1987. Sv. Roka u Oprtlju i dr.). U lopici Sv. Foške kraj Peroja graditelj je stupove povezao lukovima, a u onoj Sv. Marije Svetomore kraj Modrušani, u koju su ugrađeni ostatci rimskoga hrama, stupovi su barokni anđeli (karijatide). Na zidu lopice Sv. Duha u Črnici upisan je na glagoljici nadnevak gradnje 1500. i naslikane su u XVI. st. kasnogotičke freske. U glagoljskom se natpisu spominje i gradnja lopice (1588.) Sv. Trojice u Cerovlju. Iz baroknoga su doba kasetirani tabulat u lopici Blažene Djevice Marije na Placu u Gračišću, zatim lopice Blažene Djevice Marije u Oprtlju (1770.), Sv. Katarine u Savičenti, Sv. Marije na Škrilinah kraj Berma (XVIII. st.) i dr.