Forum u Puli
Forum u Puli, glavni trg ant. grada, na ravnom prostoru između luke i padina brežuljka, 82×37,5m. Prve građevine nastale su u drugoj pol. I. st. pr. Kr., a trg je oblikovan u Augustovo doba. Na trg, okružen trijemom s triju strana, dolazilo se dvjema glavnim ulicama. Oko trijema su bile javne građevine uprave, trgovine i sudstvo, a na sjev. strani kultno središte. Već sred. I.st.pr.Kr. u središtu grada koji je tek nastajao izgrađeno je prvo svetište, hram vjerojatno kapitolijske trijade Jupitera, Junone i Minerve.
Arhaični primjer kapitolija bio je podignut na većoj bazi (19,5×34×1,64m) kao oktastil s interkolumnijem u piknostilu, uži od baze (14,5×23,5m) i ekscentrično postavljen u odnosu na njezinu dužu os. Do kapitolijskog hrama vjerojatno je bila i bazilika (temelj javnoga ant. života, sjedište suda, administrativnih ureda i mjesto trgovine), znatni ostatci koje su otkriveni (1975–76) do sjeveroist. ugla Komunalne palače. Prostor je tijekom stoljeća smatran svetim i nedodirljivim, jer je u poč. podizanja grada određen kao mjesto kulta, sastajanja i komuniciranja, raspravljanja, odlučivanja, zaklinjanja i vladanja, ali i kao organizirani prostor za okupljanje i trgovanje. Na kraju I.st.pr.Kr., u Augustovo doba, počinje izgradnja novoga foruma, pa se prvotnomu kapitolijskomu hramu dodaju dva hrama blizanca tipa prostila tetrastila u korintskome slogu s dubokim trijemovima koji odgovaraju Vitruvijevim proporcijama. Najprije se podiže tzv. Dijanin hram, između baze kapitolija i bazilike, a potom Augustov hram (između 2. i 14. god.), koji zajedno s kapitolijem i okolnim prostorom tvore povišeni dio foruma. Augustov hram vrlo je fini rad kako po mekoći tako i po suptilnoj izradi dekoracija. Posebice su pomno izvedeni detalji na kapitelima i bogato dekoriranu frizu. Dijanin je hram postavljen na 48cm višoj nadmorskoj visini od Augustova, a po nekim se detaljima razlikuje od njega. Trijada hramova, s određenim promjenama namjene kompleksa (Augustov hram rano je preuređen u crkvu), zasigurno je bila netaknuta do učvršćenja feud. vlasti (krajem VIII.st.), kada se nepotrebni objekti počinju rušiti, a njihov materijal upotrebljavati za gradnju drugih zdanja. To se dogodilo i dijelu staroga kapitolija, pa su između dvaju hramova izgrađene tri romaničke građevine. Očuvani Dijanin hram s odvojenim visokim komunalnim tornjem (turris communis), simbolom općinske samouprave, već od X.st. upotrebljavao se kao prvo sjedište komunalnih ustanova u stalnom usponu. Kompleks dvaju hramova spojen u jedinstvenu cjelinu s romaničkim građevinama prvi put bitno mijenja izgled 1296., kada bogate puljske obitelji, predvođene Castropolama, grade reprezentativnu gotičku palaču. Tada je srušen znatan dio Dijanina hrama, osim stražnjeg i zap. pročelja. Primjer je to nastajanja nove javne palače razvojem i preinakom ant. građevina koje su prije služile sličnim namjenama na gl. trgu (platea comunis), gdje se mogao okupiti veći broj građana. Osim u bogatstvu skulptorske obrade, osobitost je got. palače u ukupnoj arhit. koncepciji koja uključuje oba hrama te volumenom dominira na trgu. Krajem XV.st. kompleks se djelomično preuređuje u renesansnom stilu. Komunalna palača s integriranim Augustovim hramom i dijelovima ostalih dvaju hramova opstaje sve do 1814., uz određene transformacije i degradacije sklopa u razdoblju propadanja grada XVI–XIX.st. (npr. rušenje trijema palače 1651. i zap. zida cele Augustova hrama 1751). God. 1814–18. carski arhitekt P. Nobile i F. Brüyn saniraju Augustov hram i stražnje pročelje Dijanina hrama, a sklop je nakon tisuću godina podijeljen u dvije cjeline: Augustov hram na zapadu te ostatke Dijanina hrama i kapitolija uklopljene u obnovljenu palaču. Dotrajala je Komunalna palača obnovljena 1908–10 (E. Nordio), a Augustov se hram pomno i cjelovito obnavlja 1923–24 (G. Brass) i 1946–47 (F. Franchi, M. Mirabella Roberti) nakon bombardiranja 1945., te služi kao izložbeni prostor arheol. spomenika. Komunalna je palača obnovljena 1983–89 (A. Krizmanić). Augustov hram i začelje Dijanina hrama puljskom Forumu daju klasični pečat.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar