Prnjȁni, naselje 3,5 km sjeverozapadno od Barbana (45°4′N; 14°3′E; 282 m nadmorske visine); općina Barban.

Središte je skupine zaselaka (Barani, Bateli, Drakuni, Gubavica, Mavrići, Prnjani, Regolići), okupljenih kraj ceste za Sutivanac, iznad doline rijeke Raše, s pogledom na Labinšćinu i Učku. Dio katastarske općine Prnjani uključen je u barbansku poduzetničku zonu.

Stanovnici se bave poljodjelstvom i sitnim stočarstvom.

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine u okolici) i u rimsko doba (iako znatnijih ostataka antike nema). U ranom srednjem vijeku tu su se naselili Hrvati, a drži se da je stari naziv Planja. Villa de Plagna spominje se prvi put 1199., a zatim još 1257. i 1330., nakon čega je napuštena. Naselje je pripadalo Goričkim knezovima, a upravljali su Sergi (Castropola). Ponovo je naseljeno u XVI.–XVII. st. kao raspršeno seosko naselje.

Grobljanska crkva Rođenja Blažene Djevice Marije jednostavna je građevina s preslicom na pročelju, izgrađena 1587. na mjestu prijašnje, proširena 1742. i obnavljana u više navrata. U Gubavici je kapela sv. Margarete iz XIV. st., građena pravilno tesanim kamenjem u gotičkom slogu, s polukružnom upisanom apsidom.