Piranski zaljev, izraziti morski zaljev u južnom dijelu Tršćanskoga zaljeva, na doticaju flišne i vapnenaste Istre, podijeljen hrvatsko-slovenskom granicom. To je donji potopljeni dio riječne doline između Piranskoga i Savudrijskoga poluotoka, nastao poslije zadnjega ledenoga doba. Na vanjskoj strani seže do crte koja povezuje piranski rt Madona s rtom Savudrija. Površina mu je 18,8 km2 i zauzima 3,4 % Tršćanskoga zaljeva. Piransku stranu čine mekani slojevi lapora i pješčenjaka (fliš), obala je raznolikija i unatoč kraćim strmim odsječcima (klif) ima ravnije dijelove. Savudrijska strana građena je od čvršćih vapnenaca, obala je stoga jednolična, strmija, kamenita i krška. Zaljev je plitak (ne doseže 20 m).

Najplići su dijelovi uzduž flišne i akumulacijske obale, a duž savudrijske obale more je duboko 10 i više metara. Plitko dno nastalo je zbog jakoga nasipavanja Dragonje i Drnice, koje su iz flišnoga zaleđa nanosile najviše pjeskovitih glinastih naplavina. Prosječna temperatura u kolovozu je 23°C, a u veljači 8°C. Slanost je 34–38‰. Populacijsko i gospodarsko težište zaljeva je na njegovoj flišnoj strani (Piran, Portorož, Lucija, Seča, Sečovlje), a na strmoj vapnenačkoj strani u posljednje su vrijeme nastala nova naselja kuća za odmor (Kanegra, Lavra, Alberi). U prošlosti se u Kanegri vadio kamen, kraj Sečovlja su se iskorištavali slojevi ugljena ispod morske površine. Razvijena je bila priobalna plovidba. U unutrašnjosti se zaljev nastavlja niskom aluvijalnom ravnicom, koja je antropogeno vrlo izmijenjena, u prvom redu zbog solana. Zaljev je važan zbog turizma (hoteli, kampovi), nautike (marina) i ribolova (redoviti godišnji lov na ciple), razvijene su marikultura (školjke, ribe), i solarstvo, donedavno glavna djelatnost u zaljevu. Za Piranski zaljev postoji starije talijansko ime Vallone di Sicciole, a odnedavno se u Hrvatskoj rabi i naziv Savudrijska vala. Unatoč pregovaranju od početkom 1990-ih, između Slovenije i Hrvatske još nije postignut dogovor o razgraničenju u zaljevu. Prijeporan je dio kopnene granice od zaselka Mlini do ušća rijeke Dragonje u more, te granica na moru.