Ladȍnja (ledȍnja, landȍnja; kasnolat. *latoneus, od lat. lotus, grč. λωτός) (Celtis australis), koprivić, stablo iz porodice brjestova (Ulmaceae), izmjenično poredanih listova pilasta ruba i neuglednih dvospolnih cvjetova, s ocvijećem od četiriju listića, četiri do pet prašnika i tučkom.

Naziva se još fafarinka, koprivac, kostela, koprnja, lilak, pelegrinka, poprivić i sl. Plodovi su joj sitne okruglaste koštunice u zrelosti tamnosmeđe boje, slatkaste i jestive. To je sredozemna biljka, ali je raširena i u Maloj Aziji sve do Kavkaza. Visoka je do 15 m, može živjeti i do 1.000 godina; deblo može dostići promjer veći od 1 m. Drvo joj je žilavo i čvrsto, upotrebljava se u stolarstvu, kolarstvu i dr. (čak za izradbu vesala).

U istarskim se naseljima često na središnjem trgu, na mjestu okupljanja, nalazi stoljetna ladonja (spominje se npr. u Istarskome razvodu), ima ih u parkovima, drvoredima i sl., te je postala gotovo simboličnim stablom Istre. U srednjoj Istri, pod ladonjom na rubu naselja ili na trgu na otvorenom prostoru, zasjedalo je općinsko vijeće sa županom i održavalo se suđenje za kamenim stolom (npr. Barban, Tinjan. Veprinac i dr.).