Antȏn s Pȃdove (Antun iz Padove, lat. Antonius Padovanus, tal. Antonio Paduan ili Padoan), slikar (istarska Padova, danas Kašćerga, XVI. st.).

Radio je u nekoliko istarskih gradića, a njegova su djela važna za hrvatsko kulturno naslijeđe i zbog glagoljičnog natpisa na njima. U crkvici sv. Roka u Draguću naslikao je 1529. po svim površinama zidova i svoda ciklus fresaka (njih 28) s prizorima iz Kristova života od Navještenja do Euharistijskoga Krista, zatim crkvene oce, svece, biskupe, pape (stotinjak likova), Raj, Pakao i dr., a nad vratima je u hrvatskom glagoljičnom natpisu pod freskom Imago pietatis zabilježen nadnevak, autorovo ime, imena naručitelja, župana, požupa i dr. Za tu je crkvicu 1537. izveo i oltarnu fresku s likovima sv. Roka, Fabijana i Sebastijana (sa svojim imenom i nadnevkom u latinskom natpisu).

Za crkvicu sv. Jeronima u Humu izradio je 1533. oltarni retabl na platnu, slikan tehnikom zidnoga slikarstva, tzv. Humski triptih: Bogorodica s Djetetom na prijestolju i mali lik donatora popa glagoljaša (Ivana Pečanića) uz podnožje, te monumentalni likovi sv. Jeronima s jedne strane, nekog mučenika s druge i u luneti Boga u anđeoskoj slavi. Na predeli se u glagoljičnom natpisu popa Andrije Prašića navodi nadnevak s imenima slikara i humskih muževa naručitelja slike, te među ostalim spominju i nevolje vezane za turske pohode na Ugarsku. Na slici su uz rub platna nađeni i glagoljični ostrišci neke liturgijske knjige iz XIII.–XIV. st., u znanosti nazvani Humskim ostrišcima (Branko Fučić). Triptih je jedina poznata slika na platnu domaćega srednjovjekovnog slikara u Istri.

Pripisuju mu se još freske s nizom svetačkih likova i prizora iz legendi u crkvi sv. Roka u Oprtlju. Anton je naivni pučki majstor u čijem se radu, uglavnom u pojedinim formalnim elementima, naziru provincijski odrazi utjecaja mletačkog slikarstva s kraja XV. st.