Jastog/astiže (hlap, lat. Homarus gammarus ili vulgaris), morski rak, člankonožac iz porodice Nephropidae (Homaridae), koji obitava duž čitavog Jadrana.

Službeno je hlap (i rarog), ali u Istri ga uglavnom zovu jastog (jastov, jastok i sl.), iako je to službeno naziv drugoga velikog jadranskog raka (ragošta, Palinurus elephas), odnosno astiže (aštiž, astiš i sl.) od istromlet. astise (tal. astice). Duž istočnog Jadrana dijalektalno je i karlo, arežica, (n)jakar, bogdan, lap, astog, astig, ralog... Poznat je i kao europski hlap (živi u Sredozemnom i Crnom moru te uz sjeveroistočne obale Atlantika), a nešto je manji od američkog rođaka (Homarus americanus).

Tijelo mu je izduženo, valjkasto s glatkim oklopom i lepezastim repom. Uglavnom je odozgo modrozelenkaste boje s prijelazom na donjem dijelu u blijedorumenkaste šare. Ima pet pari nogu (desetonožac), na prednjim trima parovima ima štipaljke, koje su na prvom paru jako razvijene, što mu je glavna prepoznatljivost. Te su štipaljke (kliješta) različite veličine, oblika i funkcije – zdepastija služi za drobljenje hrane (školjki, puževa, rakova), a izduženija za hvatanje. Iako se može pročitati da je desna štipaljka razvijenija, istraživanja pokazuju da to nije pravilo.

Hrani se ostacima riba, crvima, puževima, školjkama i drugim rakovima. Naraste i preko 60 cm duljine i 6 kg težine, ali prosječni su primjerci dugi između 23 i 38 cm i teški između 0,7 i 2,2 kg. U Guinnessovu knjigu rekorda upisan je primjerak (ulovljen 1931. u priobalju Cornwalla u jugozapadnoj Engleskoj) dužine 1,26 m i težine 9,3 kg, čija je veća štipaljka težila gotovo 1,2 kg.

Tijekom odrastanja mijenja oklop, na početku vrlo često. U prvih pet godina promijeni ga i 25 puta, kasnije rjeđe. Mrijesti se krajem jeseni i zimi, ženke dugo nose jajašca (i desetak mjeseci) iz kojih se razviju ličinke, a jako ih malo doživi razvijeni stadij. Odrasli primjerci žive i preko 20 godina.

U Jadranu obitava uglavnom na dubinama između 10 i 50 metara, izuzetno i do 150 m dubine, najčešće pojedinačno, s prorijeđenim staništima. Živi u rupama u stijenama ili ispod kamenja, a obitavalište mijenja kad mu postane pretijesno. Glavna su mu jadranska staništa u rovinjskom priobalju, ali i šire duž zapadnoistarske obale, u zadarskom i šibenskom arhipelagu te oko Lastova.

Lovi se najčešće vršama te mrežama stajaćicama, ostima i, rijetko, parangalima i tunjama.

Meso mu je u gastronomiji vrlo cijenjeno, ali nešto manje od „pravoga“ jastoga. Najčešće se priprema kuhan.