Rogač, Anton
Rogač, Anton, svećenik, narodnjak, kulturni i gospodarski pregalac (Zagradec, Dolenjska, Slovenija, 18.V.1840. – Hrušica kod Podgrada, 15.III.1915.).
Otac Jernej, pekar, majka Marija rođ. Pretnar. Nakon završene gimnazije u Ljubljani 1862., studirao je bogosloviju u Gorici i Trstu.
Za svećenika je zaređen 1866. te je službovao kao kapelan u Jelšanama, Dragi (općina Ribnica), Predloki i Podgradu. Godine 1877. postavljen je za župnika u Katinari iznad Trsta, gdje je službovao do 1886., kada odlazi u Hrušicu u kojoj će kao župnik i dekan djelovati do smrti.
U crkvenom i pastoralnom radu bio je ustrajan zagovaratelj uporabe slovenskog jezika te slavenskog bogoslužja. Zaslužan je za obnovu više sakralnih objekata u hrušičkoj župi, a u Katinari je, ne mogavši sagraditi novu crkvu, dao povisiti crkveni zvonik i nabaviti nova, veća zvona.
Kao slovenski domoljub i pristalica narodnog preporoda bio je vrlo aktivan u društvenom i političkom životu. Bio je 2.VIII.1886. među utemeljiteljima podgradske podružnice Družbe sv. Cirila in Metoda (slovenske udruge za razvitak nacionalnog školstva osnovane godinu dana ranije u Ljubljani) i njezin predsjednik do smrti. Bio je i član Bralnog (čitalačkog) društva u Podgradu.
Uviđajući težak gospodarski položaj lokalnog (slavenskog) stanovništva, potaknuo je, zajedno s narodnim preporoditeljem, trgovcem i općinskim načelnikom Slavojem (Augustom) Jenkom, i osnivanje štedionice i posujilnice u Podgradu. Osnivačka skupština održana je 14.VIII.1894., Rogač je izabran za predsjednika, a posujilnica je počela s radom 27.XI. iste godine. Povoljnim kreditima podignula je i ubrzala razvoj obrta i trgovine, a osobito poljoprivrede u tom najsjevernijem istarskom kraju. Rogač je od osnutka bio upravitelj posujilnice, a jedan od njezinih važnijih poteza bilo je osnivanje mljekare u Hrušici 1902., za što je osobno u Beču tražio (i dobio) dozvolu i financijsku potporu. Mljekara je otpočetka dobro poslovala, imala je vlastitu prodavaonicu u Trstu kroz koju je plasirala velike količine mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda, bitno pridonoseći ekonomskom opstanku malih poljoprivrednika u Brkiniji.
Na kulturnom planu Rogač je, uz S. Jenka, vrlo zaslužan za izgradnju Narodnog doma u Podgradu. Odluka o njegovoj gradnji donesena je 1902., a svečano je otvoren 27.VIII.1905. te su u njemu prostor dobili pjevačko i tamburaško društvo Gorska vila, narodna knjižnica s čitaonicom te štedionica i posujilnica, a i hotel.
Za svoje svećeničko i društveno djelovanje dobio je više priznanja, bio je monsinjor i počasni savjetnik konzistorija Tršćansko-koparske biskupije te vitez Reda Franje Josipa. Na nadgrobnom mu spomeniku na groblju u Hrušici piše da je bio „velik dobrotnik (dobročinitelj) naroda“.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar