Jurdana, Stanko (Stanislav), antifašist, partizan (Kućeli kraj Rukavca, 15.XI.1911. – Planik, 4.XII.1942.).

Sin Matije, radnik, sa starijim bratom Albertom (Berto) član ilegalne ćelije Komunističke partije Jugoslavije u Kučelima (od 2001. ponovno Kućeli), koja je bila vrlo aktivna u razdoblju 1937.-42.

Alberto je s partijskim sudrugom Jakovom Brajanom ̵ Tonkinim iz Rukavca bio organizator akcije kojom su tamošnji komunisti obilježili Prvi maj, a, prema kasnijim zapisima, i simbolički se, kao antifašisti, usprotivili 20. obljetnici pripojenja Italiji tako što su 1.V.1940. na brdu Orljak iznad Bregi i Rukavca istaknuli veliku partijsku crvenu zastavu. Na vrh su je uspješno podigli, unatoč talijanskim ophodnjama, Stanko Jurdana i Aleksa Pošćić iz Mihotići, a fašističke su vlasti potom uhitile 36 osumnjičenih s toga područja, među njima i Alberta Jurdanu, ali bez uspjeha.

Braća Jurdana aktivni su i u narodnooslobodilačkom pokretu (NOP), sudjelujući i u organiziranju partizanske postrojbe. Stanko je od ljeta 1942. pripadnik 5. čete II. bataljuna „Vladimir Gortan“ 2. primorsko-goranskog partizanskog odreda 5. operativne zone Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske, postrojbe koja je poznata kao Prva istarska partizanska četa. Alberta su iste jeseni talijanske vlasti uhitile i krajem studenog 1942. u Rimu ga je Specijalni sud za zaštitu države osudio na 24 godine strogog zatvora zbog „antifašističke propagande i prikupljanja oružja za pobunjeničke bande“.

Nastojeći otkriti i uništiti Prvu istarsku partizansku četu, talijanske vlasti s jakim vojno-redarstvenim snagama pokreću 4.XII.1942. pretraživanje Planika i okolice te istoga dana u njihovu zasjedu upada Stanko Jurdana i pogiba.

Njegovo ime nosi planinarski dom na Lisini.