Mezolitik (grč. μέσος: srednji i λιϑοσ: kamen), srednje kameno doba, koje je trajalo približno od 8000. do 5000. pr. Kr.

Različite »etničke« seobe dovele su do usitnjavanja kulturne slike Europe. Zbog promjene klimatskih prilika, tj. zatopljivanja i otapanja snijega, u mezolitiku je prevladavao lov na sitne životinje i ribolov. Osim karakterističnih mikrolita, počela se izrađivati nova vrsta oružja, harpun. Ljudi sa značajkama današnjega čovjeka postupno su pripitomljivali životinje (goveda, ovce i koze) te s nomadskoga prelazili na život u stalnim naseljima.

Mezolitik je u Istri slabo istražen i o njemu se malo piše. Kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, gravetijenska je kultura postupno prelazila u različite faze epipaleolitika i mezolitika. To je očito u Šandalji II, a pojedinačni nalazi zabilježeni su u pećinama (špiljama) Oporovina u Lovranskoj dragi, Vergotinova peć na Poreštini, Klanjčeva peć na Ćićariji, Podosojna peć u Mošćeničkoj dragi i na otvorenome nalazištu u Savudriji. Istraživanjima u Pupićinoj peći u Veloj (Vranjskoj) dragi otkriveni su važni nalazi datirani u gornji paleolitik i mezolitik. Uz malo oruđe i oruđe složenoga tipa, pronađeno je i nekoliko ljudskih kostiju.

U mezolitik ili neolitik datirao je Raffaello Battaglia 1944. ljudsku lubanju koju je 1883. pronašao Carlo Marchesetti u jednoj pećini kraj Baderne, vjerojatno vjerojatno Dančevoj peći (Čovjek iz Baderne).

Sondiranjima u kvartarnim naslagama pećine Oporovina, Mirko Malez je u sloju »e« pronašao ostatke pokopa u pećinskome prostoru, odnosno veći dio ljudskoga kostura s ukrasima od dijelova jelenjega roga. U Klanjčevoj peći iznad Bresta pronađena su uz mezolitsko kameno i koštano oruđe i dva čovječja vratna kralješka.