Rotar, Marijan
Rotar, Marijan, kulturni i turistički djelatnik (Trbovlje, Slovenija, 3.III.1927. - Zagreb, 10.XII.2003.).
Od 1944. sudjelovao je u partizanskom pokretu, a demobilizacija ga je zatekla u Pazinu kao člana vojnog orkestra Četvrte armije. Od ljeta 1948. živio je i radio u Puli, najprije kao referent za turizam u Gradskom narodnom odboru, a potom je upravljao ugostiteljsko-hotelijerskim poduzećem. U Omladinskom komitetu je bio zadužen za rad sportskih organizacija, a svirao je u puhačkom orkestru i glazbenim zabavnim sastavima. Potaknuo je osnivanje Saveza kulturno-umjetničkih društava, kojemu je potom postao tajnikom.
Direktorom pulskog Kinematografskog poduzeća postao je 1952., a na toj je dužnosti osmislio filmski festival u Areni, najprije kao Prvu reviju stranog filma 1953., a sljedeće godine kao Festival domaćeg filma, s potporom hrvatskog Udruženja kinematografa i Jadranfilma iz Zagreba. Revija održana 24.-30.VI.1954. smatra se početkom Festivala jugoslavenskog filma, koji je u Puli ubrzao gradnju novih hotela, potaknuo razvitak ugostiteljstva, a dugoročno je utjecao na turističku kulturu grada. Iako nikad nije postao direktor festivala, Rotar je djelovao u upravnom odboru festivala tijekom njegovih početnih godina. Već 1957. je napustio Gradsko kinematografsko poduzeće i Festival, te se vratio turizmu i ugostiteljstvu, postavši tajnikom u Turističkom savezu Kotara Pula.
Uz rad je završio Višu školu za turizam u Dubrovniku. Radio je na objedinjavanju gradskih ugostiteljstava u jedinstvo poduzeće. Dalje se usavršavao u Opatiji, pa je radio u Hotelskom poduzeću Veruda, Turističkom naselju Verudela, na otočju Brijuni (Brioni), gdje je bio direktor ugostiteljstva, i potom u Arenaturistu, gdje je dočekao mirovinu.
Godine 2004. Grad Pula je utemeljio Nagradu Marijan Rotar, koja se dodjeljuje "pojedincima i ustanovama koji su podjednako svojim idejama i djelima spojili Pulu i film". Od 2014. Rotarovo ime nosi uspon kraj Arene.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar