Broz, Josip - Tito, revolucionar, komunist i državnik (Kumrovec, 7.V.1892. – Ljubljana, 4.V.1980.).

Bio je vrhovni zapovjednik jugoslavenskog pokreta otpora 1941.–45., predsjednik poratne Jugoslavije (Demokratska Federativna Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) od njezina nastanka do svoje smrti, generalni sekretar (1937.), a poslije i predsjednik Komunističke partije Jugoslavije, odnosno Saveza komunista Jugoslavije. Jedan je od rijetkih državnika komunista koji nije dopustio sovjetizaciju države (1948.). Kao jedan od osnivača pokreta nesvrstanih (1956.) zalagao se za mir i koegzistenciju naroda i država.

Za života stvoren je kult njegove ličnosti, koji je gajen i u desetljeću nakon njegove smrti. Nakon raspada Jugoslavije podjednako je hvaljen i kritiziran. Njegov povijesni značaj još je nemoguće do kraja ocijeniti.

Njegov odnos prema Istri iskazan je kroz odluke o pokretanju ustanka u Istri i Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Pokretanje ustanka u Istri (što je prepušteno Glavnom štabu Hrvatske) bilo je potaknuto zaključkom J. Broza Tita kao vrhovnoga zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) da se Istra i Slovensko primorje – sudeći po dotadašnjem diplomatskom i političkom iskustvu – neće moći sjediniti s Jugoslavijom na klasični diplomatski način (notama, statistikom o etničkom sastavu, povijesnim i prirodnim pravom), već da će ključ njihova pripajanja Hrvatskoj i Sloveniji biti vojno zaposjedanje.

Bilo je jasno da će onaj tko bude imao vojsku u Istri, nakon rata određivati uvjete razgovora. Borba za priključenje Istre Hrvatskoj i Sloveniji, a time i novoj jugoslavenskoj federaciji, vodila se na diplomatskoj razini između čelništva narodnooslobodilačkoga pokreta i savezničkih zemalja uglavnom od kapitulacije Italije (1943.) do svršetka rata (1945.). Tito je savezničkoj misiji pri Vrhovnom štabu stalno naglašavao da se odluke AVNOJ-a u tom smislu neće promijeniti. Zbog toga se prišlo ozbiljnijem radu na stvaranju organa nove vlasti na oslobođenim teritorijima, pa tako i u Istri (narodnooslobodilački odbori). Tito je posebnom diplomatskom strategijom na kraju uspio Istru zadržati u sastavu nove Jugoslavije.

U razdoblju 1945.–80. vrlo je često dolazio u Istru, posebice na odmor (Brijunski otoci; Vanga) i na Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli.

U Istri gotovo da nema grada i većeg naselja, od Kopra do Pule i do Opatije, u kojemu nema neke javne površine (ulice, trga, rive, parka) posvećene Josipu Brozu Titu. U Istri djeluje više društava s njegovim imenom koja njeguju sjećanje na ovog državnika.

Slike