Trg (također placa, forum), neizgrađeni javni veći prostor kao privilegirano mjesto sastajanja, trgovanja, raspravljanja; potonje središte javnih, društvenih, kultnih i kulturnih djelatnosti te ritualnih zbivanja i obnašanja vlasti, okružen reprezentativnim javnim građevinama i trijemovima. Najprije je nastao na raskrižju putova ili uz njihovo proširenje u trenutku kada je čovjek osjetio potrebu za društvenom organizacijom i kada je počeo ustrojavati prostor u kojem je živio. 

U Istri postoji u svim oblicima nastanka i u svim razdobljima razvoja, od rimskih foruma (Pula, Poreč, Nezakcij i dr.) preko srednjovjekovnih trgova u svim gradovima i gradićima do planiranih trgova suvremenoga doba (Podlabin, Raša). Dominantan je središnji prostor - težište grada, sa središnjim funkcijama i javnim sadržajima, u koji se slijevaju i iz kojeg polaze glavne ulice. Prostori koji su bili u uporabi za forume i hramove (Pula, Poreč) ponovnom uporabom već u ranomu srednjem vijeku smanjuju svoje dimenzije preoblikovanjem u manje trgove. Svjetovna se i crkvena vlast često nalaze na istom trgu ili u neposrednoj blizini, s očitom prostornom podjelom na sustav trgova na kojima je ugl. koncentrirana trg. djelatnost raznovrsnih namjena. Tako se Forum u Puli s vremenom preoblikovao u četiri odvojena trga. Dolaskom na vlast ojačanoga gospodstva u XII. i XIII. st., njihove potrebe, na tragu municipalnih institucija, nameću na javnom trgu (Platea comunis) gospodsku palaču (komunalna, pretorska, palača podestata), koja simbolizira ustrojenu vlast, ali i drugu palaču koja ističe prisutnost moćnih veleposjednika. Funkcija se srednjovjekovnog trga postupno očituje kroz tri faze razvoja zajedničkoga života komune: vjersku - s crkvom na manjem trgu, trgovačku, s klasičnom trgovačkom funkcijom, s ložama ili trijemovima i tržnicom odvojenom od glavnog trga te političku, smještenu na glavnom trgu, gdje se održavaju veći skupovi građana, nad kojima dominira komunalna palača s trijemom u prizemlju i vijećnicom na katu. Tako na trgovima nastaju prestižna zdanja, pa on postaje svojevrsnom svečanom dvoranom na otvorenom. Glavnu scenografiju rimskog foruma, s pretežitom trgovačkom funkcijom, činili su hramovi Jupitera, Junone i Minerve, a na srednjovjekovnim su trgovima u istarskim gradovima pročelja katedrala (crkava) s komunalnom palačom, a ponekad i ložom (Milje, Kopar, Buje, Buzet, Lovran, Umag, Novigrad, Svetvinčenat i Vodnjan). Ima, međutim, i odstupanja, primjerice u Puli nakon rimskog razdoblja nad Plateom comunis dominira romanička komunalna palača s ložom u prizemlju i odvojenim istaknutim tornjem, s hramovima pregrađenim i prenamijenjenim već u X. st. u municipalne institucije, a drugi se pol vlasti, tj. katedralni sklop s biskupijom, smjestio tako da dominira nad proširenjem glavne donjogradske ulice, neposredno vezane na glavni trg, središte svjetovne vlasti. Slično je u Poreču, Izoli, Piranu, Rovinju, Pazinu i Labinu. U malim gradićima župna crkva redovito dominira nad manjim nepravilnim trgom s gradskom palačom i ložom (Plomin, Grožnjan, Kršan, Pićan, Žminj i dr.), ponekad s odvojenom ložom (Brseč, Mošćenice, Oprtalj, Gračišće, Višnjan, Vižinada, Vrsar, Sv. Lovreč Pazenatički, Bale, Barban, Hum, Boljun, Mutvoran, Lindar), samo s prastarim stablom ladonje, okružen kamenim sjedalima ispred crkve ili bočno od nje (Draguć, Sovinjak, Roč, Sv. Petar u Šumi) ili pak s izdvojenim županskim kamenim bankom okruženim sjedalima i ladonjama u Tinjanu (seosko sjedište). U nekim gradićima, primjerice u Gračišću, Motovunu, Vižinadi, Vrsaru, Sv. Lovreču Pazenatičkom, Balama, Svetvinčentu, Medulinu i Barbanu, bez obzira na postojanje lože, tradicija sastajanja i raspravljanja pod stablom ostala je gotovo do danas. Strateški dobro izabran položaj gradskih vrata, obrambenoga tornja ili ulaza u srednjovjekovni kaštel postaje kroz stoljeća naglašenim prostornim znakom, važnim orijentirom, mjestom trgovine i razmjene dobara. Tako trg kao prazni društveni prostor, negdje s gradskom ložom (Oprtalj, Gračišće, Motovun, Vrsar, Bale, Barban, Grožnjan), a ponegdje i s crkvom (Svetvinčenat), postaje gradotvornim elementom.

Razvojem gradova u XIX. st. novi su se trgovi oblikovali u dodiru s obrambenim zidinama na proširenu prostoru ispred glavnih vrata, primjerice Trg Portarata - Giardini u Puli, Trg na Rivi i Valdibora u Rovinju, trg podno povijesne jezgre Buja, središnji trg u Vodnjanu na mjestu srušenoga kaštela, središnji trg u Labinu s novom gradadskom palačom, Danteov trg, Narodni trg oko sr. natkrivene tržnice i Trg na mostu u Puli, Trg slobode u Poreču i dr. U drugoj polovici XX. st. mnogobrojnim se urbanističkim planovima predvidjelo stvaranje trgova u novim dijelovima gradova, a ostvareni su u Umagu i Puli (Trg Republike).