Stareji, zbor od dvanaest sudaca, obično iskusnih starijih vijećnika seljaka, koji su u određene dane zasjedali na za to određenu mjestu (pod ladonjom ili u natkrivenoj loži za kamenim stolom) i kao općinsko tijelo činili tzv. banku, odnosno sudbeni stol.

Ta vrlo stara ustanova čuvala je, primjenjivala i prenosila spoznaje običajnoga prava. Zbor je rješavao seoske sporove, sudio u građanskim i kaznenim sporovima za manje prijestupe, pred njim se raspravljalo i odlučivalo o važnijim općinskim poslovima.

U nekim su općinama stareji imali i važnu ulogu u biranju župana: novoga je kandidata predlagao prvo župan kojemu istječe služba, potom i netko od starejih, no u pojedinim ga je općinama mogao svatko predložiti, ali je kandidat morao pripadati zboru sudaca, tj. starejima. Predavanje županske časti jednomu od starejih pretpostavljalo je dobru i sposobnu upravu zajednicom.

Takva se seoska samouprava očuvala do kraja XVII. st.