Pješčenjak, srednjozrnata klastična sedimentna stijena od slijepljenih zrnaca pijeska (kremena). Zajedno s laporom gradi fliš. Vezivo povezuje zrna, koja su vrlo dobro vidljiva golim okom, u tvrdu masu. 

Postoji krupnozrnati pješčenjak (1-2mm), srednjozrnati (0,2-1mm) i sitnozrnati (0,02-0,2mm). Karakteristični minerali su tinjci, glinenci i kalciti. Pješčenjaci su vrlo rašireni i pojavljuju se u slojevima iz svih geoloških razdoblja. Podložni su eroziji, pa stvaraju vrlo šarolike oblike (stupovi, tornjevi, piramide, izolirane gromade i dr.). U sjeverozapadnoj Istri od pješčenjaka su izgrađene zidine gradina te mnoge druge građevine. Rabio se i za izradbu brusova i mlinskoga kamenja. Iz kamenoloma na miljskom poluotoku kao građevni se materijal vozio u Trst.