Medulinski zaljev, razgranat zaljev u južnoj Istri između rta Kamenjak i rta Marlera, otvoren prema jugoistoku.

Proteže se od istočne obale poluotoka Premantura do južne obale poluotoka Marlera. Vanjski otvoreni dio omeđen je i otočićima Finerom (na zemljovidima Fenera), Šekovcem ili Mišnjakom, Trumbulom, Celom, Bodulašem, Levanom i Levanićem. Od poluotoka Kašteja, koji zaljev dijeli na dva dijela, započinje unutrašnji dio, u kojem su otočići Pomerski i Premanturski školjić. Od vanjske crte otoka do vrha dug je 8 km. Dubina mora u vanjskom je dijelu do 20 m, a u unutrašnjem do 9 m.

Na dnu zaljeva nalaze se odvojena udubljenja kao na kraškom području južnoistarskog kopna. Pogodno je sidrište brodova koji su se tu sklanjali i čekali povoljne vjetrove za oplovljavanje rta Kamenjak. Vanjski dio zaljeva izložen je južnim vjetrovima, koje prati smanjena vidljivost. Bura je u zaljevu veoma jaka i dugotrajna.

U prapovijesti bile su naseljene uzvisine oko cijelog zaljeva (Vrčevan, Kašteja, Gradina i dr.), a u antici su nastale rimske vile (Vižula, Pomer, Marlera, Bijeca, Pošesi, Finera, Bodulaš). U srednjem su vijeku nastala naselja Medulin i Pomer. Nestanak jedrenjaka i razvoj Pule smanjili su mu važnost, a početkom XX. st. postojao je plan gradnje željezničke pruge iz Pule s ciljem stvaranja putničke i trgovačke luke. Razvijen je nautički turizam, s turističkom lukom (marinom) u Pomeru, a ima i ribarsku luku u Medulinu. U unutrašnjem dijelu zaljeva uzgajaju se školjke. Najzapadniji dio (Šćuza, u srednjem vijeku u vlasništvu puljskih biskupa) zatvoren je umjetnom branom koja tvori ribogojilište. Kampovi su na rtu Kašteja te u Pomeru i Tašaleri na poluotoku Premantura.