Kanfanar, kamenolom 2 km zapadno od Kanfanara, smješten s obiju strana ceste koja povezuje Kanfanar i Rovinj. Kamen koji se ondje vadi svijetlosmeđi je onkolitni vapnenac gornjokredne starosti. Pripada skupini tvrdih vapnenaca (kamenolomi), najpoznatijem arhitektonsko-građevnom kamenu iz Istre, na tržištu poznatom pod nazivima Bale (Valle), Krška ruža, Istarski žuti (Giallo d'Istria) i pod općenitim nazivom pietra d'Istria. 

Prve zabilježbe o eksploataciji toga kamena potječu iz XV. st., kada je po narudžbi Jurja Dalmatinca prevožen s Brijuna (otok Sv. Jerolim) u Anconu. Nakon toga otvoreni su kamenolomi Negrin, Bale i, za potrebe austroug. željeznica, kamenolom Kanfanar. U XX.st. (do 1945) kamenolom se nalazio u vlasništvu Stefana Vicenza i tvrtke Cav. Montonesi, a poslije II. svjetskog rata djelovao u okviru tvrtke Istarski nemetali iz Pule. Inž. Petar Fradelić otvara 1956. današnji kamenolom i počinje s redovitom proizvodnjom arhitektonsko-građevnoga kamena. Od 1961. kamenolom se nalazi u okviru tvrtke Kamen d. d. Pazin, a aktivan je i danas. Kamen se vadi površinskim i podzemnim metodama. Među poznatijim su zdanjima izgrađenim od kanfanarskoga kamena Istrina robna kuća u Puli, robna kuća Nama u Vukovaru, pothodnici u Utrinama i Sopotu u Zagrebu i dr. U najnovije vrijeme kamen se ugrađuje u lukobrane i marine u Chioggi i Veneciji.