Jesenovik, unutrašnjost crkve sv. Kvirina kraj Latkovići, (preuzeto s https://www.ppmi.hr/hr/patrimonio/katalog-predmeta/item/952/, snimio Ivan Matejčić), 1993.

Jesenovik

Jesenȏvik (i Jesenovȉk, tal. Isessenovizza), raspršeno naselje sjeverno od Kršana, na zapadnim padinama Učke, odnosno na sjeveroistočnom rubu Čepićkoga polja (45°14′N; 14°10′E; 80 m nadmorske visine); 42 stanovnika (2021.); općina Kršan.

Nalazi se na cesti ŠušnjevicaKožljak i obuhvaća više zaselaka (Karlović, Surjani, Soldatići, Latkovići i dr.). Toponim Jesenovik u prošlosti se javljao u različitim inačicama (Jesenovica, Jesenović, Iessenovizza, Iessenovo).

Stanovnik je Jesenovičȁn, a stanovnica Jesenovičȃnka,

Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, povrće, žito) i stočarstvom (goveda, svinje, ovce).

Mnogobrojni arheološki nalazi govore o nastanjenosti toga područja histarsko-liburnskim stanovništvom (blizina etničke granice). U srednjem vijeku pripadalo je kožljačkoj gospoštiji. U XV.-XVI. st. naseljeno je vlaškim stočarskim stanovništvom, koje je sa sobom donijelo romanski govor (istrorumunjski). Stradalo je u Uskočkom ratu na početku XVII. st., a potom ponovno naseljeno.

Romanička crkva sv. Kvirina (XIII.-XIV. st.) kraj Latkovići jednobrodno je zdanje četvrtasta izduljena tlocrta s dvjema polukružnim apsidama. U XVI. st. obnovljeno je pročelje s profiliranim lukom iznad portala, što ga nose dva monolitna stupa s kubičnim kapitelima, te s preslicom na vrhu zabata. Na zidovima kora i apside nalaze se ostatci kasnogotičke zidne slike Poklonstvo kraljeva majstora Alberta iz Konstanza (XIV. st.). Glagoljska datacija (1507.) uklesana je na kamen iznad prozora na južnom crkvenom zidu.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Branko Fučić, "Izvještaj s puta po Istri 1949. godine", Ljetopis JAZU, 1953., 57; isti, Majstor Albert iz Konstanza u Brseču, Jesenoviku, Lovranu, Pazu i Plominu, Zagreb-Brseč 2000.

Slučajna natuknica

Podgrad