Freisinška biskupija, povijesno crkveno upravno područje sa sjedištem u Freisingu u Bavarskoj. Od kraja VIII. st. imala je posjede u karantansko-koruškom prostoru te od X. st. na području Kranjske, a dvjema darovnicama kralja Henrika IV. iz 1062. i 1067. i u Istri. 

S prvom je darovnicom samostan sv. Andrije u Freisingu, koji je ustanovio tadanji freisinški biskup Elenhard, dobio od krune fiskalni posjed u Piranu i Novigradu, koji su prihodi izrijekom bili namijenjeni za redovničku hranu i odjeću. Drugom darovnicom biskupija je dobila sedam sela u koparskom zaleđu (Kubed, Predloka, Osp, Rožar, Truške, Šterna, Sv. Peter). U okviru darovanoga kraljeva fiska u Piranu vjerojatno je dodijeljena i tamošnja javna vlast, jer ju je freisinški biskup krajem XII. st. dodijelio goričkom knezu. O freisinškom posjedu krunskoga podrijetla u Istri nema potonjih vijesti po kojima bi se mogla potvrditi zemljišno-posjednička nazočnost biskupije na poluotoku. Čini se da se pravo stečeno darovnicama, bar kada je riječ o zemljišnim posjedima, nikada nije ostvarilo usprkos rodbinskim interesima koje je u Istri možda imao biskup Elenhard.