De Dur (njem. von Thur i von Dürer), plemićka obitelj koje su pojedini članovi bili upraviteljima Pazinske knežije u XVI. st. (kada je Knežija bila u vlasti Habsburgovaca), pa su boravili u Pazinu. U to su se doba, osobito na poč. XVI. st., znatno pogoršale polit. i gosp. prilike u Knežiji, poglavito zbog mletačko-austr. rata, koji je počeo 1508. Stanovništvo je dijelom pobjeglo s toga područja, dijelom je stradalo u ratu ili u epidemijama kuge koja je harala 1510., 1511. i 1516. 

O tadanjim gosp. prilikama i opustjelosti Knežije svjedoči Instrukcija više vlasti od ožujka 1515. upućena Johannu von Thuru (druga pol. XV. st. - prva pol. XVI. st.), koji je upravljao Knežijom od 1504. do 1508., kada su Mlečani prodrli u Pazin, i 1509-15. Instrukcija je utvrđena na zasjedanju staleža austr. zemalja u Innsbrucku. U njoj se, među ostalim, navodi da su gradovi, utvrde i sela zbog rata s Mlečanima većinom u ruševnom stanju, bez hrane, vojnika, oružja, da su gotovo opustjeli i da valja poduzeti potrebne mjere kako bi se stanje popravilo. Prema pov. izvorima Johanna je na dužnosti upravitelja Knežije 1516. naslijedio njegov sin Jakob (kraj XV. st. - prva pol. XVI. st.). On je iskazao Dvorskoj komori obračun prihoda za razdoblje 1509-15. i izvješće, iz kojih se razabire da su prihodi pazinskoga komornoga gospodarstva iznosili 15092 forinte, a da su izdatci u tom obračunskom razdoblju bili gotovo dvostruko veći, tj. 22937 forinti. Nakon obnove habsburške vlasti, nakon svršetka neprijateljstava s Mlečanima, već je za Jakobove uprave bilo pokušaja naseljivanja Pazinske knežije (što se nastavilo u širim razmjerima 1522-70., kada su Knežijom upravljali plemići Mosconi i Adam Schwetkowitz). Također su se obnavljale utvrde i poticalo se gospodarstvo. Jakov je, zajedno s riječkim kapetanom Opfalterom, sudjelovao na strani njem. cara u obrani Grobnika i Grobničkoga polja prigodom provale Osmanlija 1522., te ih je svojim postrojbama potjerao sve do Brinja.