Sermin (tal. Sermino), brdo (84 m nadmorske visine) i arheološko nalazište u središtu naplavne ravnice kraj ušća Rižane, 1 km sjeveroistočno od Kopra; u srednjem vijeku otok (Insula Risani) na delti rijeke.

Na njemu je više arheoloških nalazišta: na zapadnom podnožju su naselja od neolitika do željeznoga doba i antike, oštećena gradnjom (1964.) teretne željezničke postaje i skladišta tekućih goriva koparske luke; na sjeverozapadu nalazi su rimske arhitekture; ranosrednjovjekovna crkvica sv. Marije, Siksta, Felicissima i Agapita; kasnoantičko i srednjovjekovno groblje.

Od Flavijevske ceste Sermin je udaljen manje od 1,5 km. Važnu je ulogu imao i kao pristanište te izvor pitke vode. Koparska je općina 1186. dio Sermina poklonila novoj Koparskoj biskupiji, dok je mletački samostan sv. Ciprijana bio vlasnikom sjevernog dijela otoka.

Iskopavanjima i opisivanjem arheoloških nalaza bavili su se: Piero Coppo, Nicolo Manzuoli, Paolo Naldini i Attilio Degrassi te nakon II. svjetskog rata Luciano Bosio, Maria Pia Billanovich, Matej Župančič, Marko Stokin i Andrej Gaspari.