Željeznički promet, u Istri se razvijao u skladu s općim gospodarskim prilikama.

Za Austro-Ugarske služila je pruga Divača-Pula za opskrbu ratne luke i Arsenala u Puli. Njome je 1881. bilo prevezeno oko 50.000 putnika i 39.000 tona robe, uglavnom ugljena, čelika, leda, piva i brašna. Promet se dosta povećao otvaranjem pruge Hrpelje-Kozina - Trst, koja je preuzela teret za luku Trst iz unutrašnjosti Monarhije i između Trsta i Pule. Za Italije služila je ponajprije za prijevoz između Trsta i Istre. Godine 1928. na toj je relaciji prevezeno oko 292.000 putnika i 159.000 t robe.

Nakon II. svjetskog rata promet se povećao otvaranjem pruge Lupoglav-Štalije. Glavni teret bio je raški ugljen. Najviše ga je prevezeno 1966., i to oko 600.000 t. Na raškoj pruzi nije bilo većega putničkog prometa, a jak je bio na pruzi između Pule i Pazina zbog njihova industrijskog razvoja. Promet prugom Divača-Pula i Lupoglav-Raša jako je porastao 1980-ih i dostigao oko 800.000 t i milijun putnika. Na to je najviše utjecao prijevoz boksita iz Heka, ugljena za TE Plomin, sirovina za tvornice cementa u Koromačnu i Umagu, rad luka Bršica i Pula, prijevoz za Uljanik, prijevoz žitarica za Puris Pazin i 3. januar u Puli, prijevoz za vojne potrebe itd.

Putnički promet bio je znatan u turističkoj sezoni i stalan na lokalnim linijama te iz Beograda, Zagreba i Ljubljane. Nakon 1991. promet Istarskom prugom smanjuje se, tako da je 2002. iznosio oko 240.000 putnika i 250.000 t robe.

Pruga Kanfanar-Rovinj služila je za lokalni prijevoz putnika i tereta za rovinjske tvornice. Pred zatvaranjem 1965. imala je promet od 27.000t robe i 203.000 putnika.

Pruga Sv. Peter (Pivka) - Rijeka bila je izgrađena za potrebe lučkoga prometa u Rijeci. Godine 1894. luka u Rijeci imala je promet od oko milijun tona i približila se prometu Trsta, koji je imao samo oko 100 tisuća tona više. Oko trećine prometa dolazilo je prugom iz Pivke, a dvije trećine iz Karlovca. Za Italije promet je jako opao, pa je 1932. u riječkoj luci iznosio oko 480.000 t. Tada se oko 60 % prometa odvijalo prugom iz Pivke. Putnički promet na ovoj pruzi bio je malen, osim što su u Opatiju luksuznim vlakovima dolazili gosti najvišega ranga. Nakon II. svjetskog rata promet tereta postao je jak zbog prijevoza rude u Austriju, a nakon 1991. opao je zbog rata u Hrvatskoj te smanjenja prometa u riječkoj luci.

Promet uskotračnom prugom Trst-Poreč imao je lokalno značenje. Godine 1928. njome je bilo prevezeno oko 2200.00 putnika i 90.000 t robe.

Pruga Divača-Koper najdinamičnija je po prometu u Istri. Godinu dana nakon puštanja u promet (1968.) promet je dostigao oko 700.000 t, 1990. iznosio je 4,3 milijuna t, a 2002. oko 6,4 mil. t. Putnički promet tom prugom nije velik i iznosi samo oko 100.000 putnika godišnje.