Brodarstvo, organizirana gospodarska djelatnost prijevoza putnika i robe brodom, tj. morem, rijekama i kanalima. Morsko brodarstvo uz obale Istre stara je djelatnost, posebice razvijena u prosperitetnim povijesnim razdobljima Rimskoga Carstva, kasnoga srednjeg vijeka i od XIX. st. do danas. 

Uz obale Istre bila je razvijena obalna kabotaža brodovima u vlasništvu poduzetnika i trgovačkih društava, koja je povezivala gradove od Trsta do Pule i Rijeke, s krakovima prema kvarnerskim otocima. Ujedinjenje cijeloga sjevernog Jadrana u XIX. st. u jednu političku cjelinu (Austrija, Austro-Ugarska) pogodovalo je stvaranju suvremenoga brodarstva. Glavne veze između Trsta, Istre i Dalmacije u XIX. i na početku XX. st. održavao je Austrijski Lloyd. Do osnutka društava Adria i Ungaro-Dalmata (Rijeka) to je bila jedina veza duž istočne obale Jadrana. Između Trsta i dalmatinskih gradova (Kotora, Metkovića, Korčule, Šibenika i dr.) tjedne su pruge držala mnogobrojna mala društva. Na početku XX. st. u službu su ušli Lloydovi luksuzni parobrodi klase Baron Gautsch od 2100 brt (Baron Gautsch; Prinz Hohenlohe, Baron Bruck), koji su zamijenili parobrod Graf Wurmbrand. To su bili najbolji brodovi obalne plovidbe na Sredozemlju. Lokalnu službu obavljala su manja parobrodarska društva, jer Lloydovi brodovi nisu mogli pristati u većini manjih luka. Tako je u Kopru postojala Nuova Società Cittadina di Navigazione a Vapore, koja je 1914. imala 4 parobroda sa 777 brt, a obavljala je prijevoz na pruzi Kopar-Trst. Društvo Istria-Trieste, sa sjedištem u Trstu, prevozilo je putnike i robu između Trsta i sjeverozapadne Istre (Kopar, Piran, Izola, Savudrija, Umag). Razvoju tršćanskoga brodarstva pogodovao je razvoj željezničkog prometa, kojim se iz Trsta izvozila industrijska i druga roba iz njemačkih pokrajina Carstva, uz državne subvencije prijevoznih tarifa. Austrijski Lloyd održavao je i pruge s Bliskim istokom i Crnim morem. Između dvaju svj. ratova Lloyd Triestino samo je dijelom održavao lokalne pruge, iako je do sred. 1920-ih plovio između Trsta i Dalmacije. Lokalne pruge tako su i dalje održavala mala brodarska društva. Nakon II. svjetskog rata prometne veze s Trstom prekinute su zbog političkih promjena, osnovano je brodarsko poduzeće Jadrolinija Rijeka, koje je održavalo veze na Kvarneru, ali s razvojem cestovnoga prometa brodarstvo je uz zapadnu obalu Istre gotovo nestalo. Trajektnu brodsku vezu Pula-Mali Lošinj-Zadar desetljećima održava Lošinjska plovidba holding d. d., s velikim promjenama u učestalosti (od nekadašnje svakodnevne do današnje jednotjedne samo u turist. sezoni). U Puli je 1983. osnovano poduzeće Istarska plovidba (Istraplov), koje je 1987. preuzelo poduzeće Uljanik Plovidba d. d., i to je jedini teretni brodar prijevoznik sa sjedištem u Istri.