Bratulić, Josip, filolog, akademik (Sv. Petar u Šumi, 13.II.1939.).

Osnovno obrazovanje stekao je u Sv. Petru u Šumi, a srednjoškolsko u pazinskoj gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao hrvatski jezik, jugoslavensku i komparativnu književnost. Na istom fakultetu je 1975. magistrirao i doktorirao temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre. Nakon završetka studija radi u Staroslavenskom institutu "Svetozar Ritig", a 1977. prelazi na Filozofski fakultet, gdje postaje redovitim profesorom na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Dužnost dekana obnaša u ratnom razdoblju.

Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz tog znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je kritičko izdanje ovog dragocjenog hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitje Konstantina Ćirila i Metoda te Izabrane poslanice svetoga Jeronima. Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme (1987.), Sjaj baštine (1990.), lzazov zavičaja (1990.), zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu (1992.), knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.), Leksikon hrvatske glagoljice (1995.), Istra - zavičaj starina i ljepota (2000.) te djelo Pula oduvijek (2001.).

Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu kao i na velikim kulturološkim projektima: Pisana riječ u Hrvatskoj, Dva tisućljeća pisane riječi u Istri, Hrvatski narodni preporod, Pavlini u Hrvatskoj, Hrvati i kršćanstvo - kultura i umjetnost (Vatikan). Bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (o Istarskom razvodu, Matiji Vlačiću Iliriku, Franji Glaviniću, Šimunu Kožičiću - Benji i dr.). Član je brojnih uredništava časopisa i biblioteka, a za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. Autor je niza scenarija za obrazovni program Hrvatske radiotelevizije.

U razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za člana suradnika izabran je prvi put 19.V.1988., drugi put 28.V.1998., a za redovitog člana HAZU izabran je 18.V.2000. Bio je predsjednik je Matice hrvatske 1996.-2002. S kiparom Želimirom Janešom ostvario je spomen-obilježje Aleju glagoljaša između Roča i Huma, za koju je napisao i vodič. Živi i radi u Zagrebu.

Slike