Boljunec (tal. Bagnoli della Rosandra, na lokalnom slov. dijalektu B'lunz, na tršćanskom dijalektu Bolunz, njem. Bolliunz), zbijeno naselje uz talijansko-slovensku granicu, koje se od ušća krškog usjeka rijeke Glinščice postupno širi u naplavljenu ravnicu (45°37′N; 13°52′E; 70 m nadmorske visine; 1.305 stanovnika, 2011.), u sastavu općine Dolina, Tršćanska pokrajina.

Nalazi se na lokalnoj cesti prema Miljama. Središte naselja na glavnome trgu podudara se s tokom rimskog vodovoda iz I. st., koji je vodom iz Glinščice opskrbljivao Trst. Naselje se spominje 1262. kao Bagnolo. Pripadalo je socerpskoj gospoštiji.

Glagoljsko-latinični rukopis Ligištar crikve svetoga Ivana v Boljunci / Urbario della Chiesa, registar crkve i bratovštine sv. Ivana koji obuhvaća razdoblje od 1576. do 1672., čuva se u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kamo je, zahvaljujući Boži Milanoviću, sklonjen početkom 1930-ih kako ne bi stradao u fašističkom uništavanju slavenskih, osobito glagoljičkih spisa. Objavljen je 2021. (Ivan Botica – Danijela Doblanović Šuran, Registar crkve i bratovštine sv. Ivana Krstitelja u Boljuncu [1576. – 1672.], Pazin 2021.).

U središtu mjesta je crkva sv. Ivana Krstitelja, podignuta u XVII. st., kasnije proširena. Uz nju je zvonik (iz 1645.) čija je piramida u Drugom svjetskom ratu dijelom bila srušena. Iznad Boljunca su prapovijesne gradine Sv. Mihel i Mali Kras. Kraj naselja je rimska žarna nekropola i više drugih rimskih nalazišta.

Nekada pretežito poljodjelsko naselje i danas je uglavnom vinorodno i maslinarsko područje. U Boljuncu je 1960-ih izgrađena tvornica brodskih i industrijskih motora (Grandi motori Trieste), koja je danas sjedište tvrtke Wärtsilä Italia.

U okolici su bogata arheološka prapovijesna jamska nalazišta, a gornji tok rijeke Glinščice proglašen je parkom prirode. Poznata je srednjovjekovna hodočasnička crkvica sv. Marije na Pečah.

Još je živ narodni običaj »lučanja« (gađanja) jabukama, kojima djevojke gađaju mladiće (koji im se sviđaju) na glavnom trgu za svetkovine sv. Stjepana (Štefanovo, 26.XII.). Na Ivanju u predjelu zvanom Jama pale se krijesovi.