Austrijski Lloyd, Društvo za pomorsku plovidbu (tal. Società di Navigazione a Vapore del Lloyd Austriaco; njem. Dampfschiffahrts-Gesellschaft des Österreichischen Lloyd), austrijsko brodarsko poduzeće, utemeljeno 1835., sa sjedištem u Trstu. Ime mu izvorno potječe od osiguravateljskoga društva, osnovanoga 1833., također u Trstu, koje je trgovcima, osiguravateljima i brodarima pružalo informacije o tržištima i pom. trgovini u Europi i Aziji. Te je vijesti društvo dobivalo od dopisnika i od kapetana na određenim rutama, a da bi se prikupljanje i prijenos informacija olakšali, na godišnjoj je skupštini u listopadu 1835. osnovano istoimeno brodarsko poduzeće. Sljedeće godine društvo kupuje prve parobrode, preuzima liniju Trst-Venecija te planira širenje na Istru i Dalmaciju. 

Do 1838., kada je uspostavljena linija Trst-Kotor, Lloyd je nabavio 10 parobroda. Godine 1849. osnovan je izdavački odjel, koji je objavljivao dnevne vijesti (Giornale del Lloyd Austriaco), zemljovide i dr., a 1853. osnovano je i brodogradilište u Trstu. Austrijska je vlada pomagala poduzeću financijskim, carinskim, poreznim i drugim olakšicama, ali i diplomacijom, kako bi pospješila njegovo širenje po svjetskim morima i povećala mu konkurentnost. Lloyd je kao dioničar sudjelovao u otvaranju Sueskoga kanala, te su njegova tri broda bila u prvom konvoju koji je prošao kanalom. Godine 1883. izgradio je novu upravnu zgradu na glavnom tršćanskom trgu. Na početku XX. st. Lloydovi su brodovi plovili oko Europe, Afrike, do Azije i Australije. Od svog osnivanja održavao je lokalne, brze i putničko-teretne pruge u Istri i Dalmaciji. U luke na zapadnoj istarskoj obali (Piran, Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Fažana, Pula) pristajali su brodovi na putničkim linijama od Trsta prema Malom Lošinju, Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Kotoru, Draču i drugim odredištima. Tako je, primjerice, 1844. parobrod na jednoj od tjednih pruga polazio iz Trsta u 6 sati, a nakon pristajanja u Piranu, Novigradu, Poreču i Rovinju, stizao u 18 sati u Pulu, odakle je u 22 sata kretao prema Rijeci gdje je dolazio u 6 sati sljedećega jutra. Godine 1871. u Istri i Hrvatskom primorju prevezeno je 48.260 putnika. Gotovo polovica svih zapovjednika i časnika palube 1880. bila je iz Dalmacije, Dubrovnika i Boke, a trećina iz Istre i Hrvatskoga primorja. Velik je bio udio ljudi iz tih krajeva i na dužnosti drugoga časnika te među nižim strojarskim i drugim osobljem. Pred I. svjetski rat imao je 66 brodova (236.000 brt), koji su se u ratu upotrebljavali u vojne svrhe, najviše za prijevoz trupa i kao brodovi-bolnice. Nakon rata preimenovan je u Lloyd Triestino di Navigazione.