Hekatej Milećanin (Hekatej iz Mileta, Hekatej Hegesandrov, grč. Ἑκαταῖος ὁ Μιλήσιος), istraživač i pisac (Milet, oko 560. pr. Kr. – Milet, oko 480. pr. Kr.).

Bavio se povijesnim i zemljopisnim istraživanjem. Stare grčke mitove i njihova preuveličavanja nastojao je svesti na razinu realnosti, te je pretjerivanja objašnjavao psihološki.

Uske granice Homerova svijeta i njegovo poimanje zemljopisa već u Hekatejevo doba više nisu bili održivi, jer su pomorci prekoračili te imaginarne pregrade a njihove je nove spoznaje Hekatej iskoristio u svojim djelima. Izradio je zemljovidni prikaz svijeta ispravivši i dopunivši prvi takav uradak, onaj Anaksimandra iz Mileta.

Zaslužan je za najstariji poznati spomen Istrana („Istri, narod u Jonskome zaljevu.“). Naime, u popratnom opisu poznata svijeta pod naslovom Περίοδος γῆς (Períodos gês, Obilazak Zemlje), Hekatej je zapisao prikupljene vijesti o dalekim zemljama, među kojima i pojedine podatke o Istri koje su do nas doprle kroz sačuvana djela Strabona Amasejca i Stjepana Bizantinca. Potonji je objavio topografski rječnik pod naslovom 'Eθνικά (Ethniká, Etnici) u kojemu je naveo tri Hekatejeva ulomka o Istri i Liburniji, koji govore o postojanju dvaju naroda u Jonskome zaljevu (Histri i Kaulici), dok pored dublje unutrašnjosti Jadranskoga zaljeva živi treći istarski narod, Liburni. Spominje i nekoga Liburna, koji je narodu dao ime, izumio liburnske brodice i vrstu odjeće (liburnsku mandìju).