Pavan, Luigi - Gino, arhitekt, povjesničar umjetnosti, publicist (Trst, 20.I.1921. - Trst, 28.XII.2017.).

Studirao je arhitekturu u Veneciji te arheologiju u Ateni, na Scuola Arheologica Italiana, čije je sjedište kasnije projektirao. Od 1946. radi na poslovima zaštite i obnove spomenika kulture - arhitektonskih, arheoloških, umjetničkih i povijesnih - diljem Italije. Počeo je u Trstu na poratnoj obnovi grada i spomenika. Kao arhitekt sudjelovao je 1946.-47. s Mariom Mirabellom Robertijem, Faustom Francom, Luigijem Peteanijem i Renatom Grimanijem na obnovi Augustova hrama u Puli, teško oštećenog u savezničkom bombardiranju 3.III.1945.

Bio je potom arhitekt-nadzornik za Padovu, Vicenzu i Rovigo, voditelj uprave za okolišnu i graditeljsku baštinu (Soprintendenza per i Beni Ambientali e Architettonici) za Ravenu (gdje se bavio i znamenitim bizantskim mozaicima), Ferraru i Forlì, kasnije i voditelj uprave za zaštitu baštine (Soprintendenza per i beni Architettonici, Archeologici, Artistici e Storici, danas Soprintendenza Archeologia, Belle Arti e Paesaggio) za cijelu regiju Furlaniju-Julijsku Veneciju. Na potonjoj dužnosti aktivno je sudjelovao u obnovi Furlanije stradale u potresu 1976., osobito katedrale u Gemoni te srednjovjekovnih zidina i vijećnice u Venzoneu. Bio je i savjetnik u nacionalnom vijeću za spomeničku baštinu.

Bavio se poviješću arhitekture i umjetnosti te teorijom restauriranja spomenika koje je bio sveučilišni predavač (docent). Napisao je oko 200 stručnih članaka i eseja te nekoliko knjiga, među kojima i o djelu arhitekta Pietra Nobilea (Pietro Nobile architetto, 1998.) za čijeg je najvećeg poznavatelja slovio te je smatran i njegovom nasljednikom. Objavio je i knjigu o poratnoj obnovi Augustova hrama Il Tempio d'Augusto di Pola (2000.). Autor je brojnih muzejskih postava i izložbi, bio je, 1988.-2017., predsjednik tršćanskog kulturnog društva Minerva, član vatikanske Accademije dei Virtuosi al Pantheon, član Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (International Council on Monuments and Sites, ICOMOS) te urednik časopisa Archeografo Triestino (1988.-2017.).

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a bio je proglašen počasnim građaninom općina Marostica, San Daniele del Friuli i Capriasca, rodnog kraja P. Nobilea.