- Ivan Šugar, Istarska enciklopedija, 2005.
- Objavljeno: 7.2.2009. / Posljednja promjena: 25.4.2023.
- 5620
- 0
Biasoletto, Bartolomeo
Biasoletto, Bartolomeo, ljekarnik, botaničar i prirodoslovac (Vodnjan, 24.IV.1793. – Trst, 17.I.1858.).
Školovao se u Vodnjanu, Krku i Beču. Radio je kao ljekarnik u Vodnjanu, Rijeci, Trstu i gornjoaustrijskom gradu Welsu. Nakon smrti dotadašnjega vlasnika, preuzeo je tršćansku ljekarnu Orso Nero, koja je postala središtem njegove djelatnosti i prirodoslovnih istraživanja. U početku se zanimao i za zoologiju i mineralogiju, a potpuno se usmjerio prema botanici nakon susreta s njemačkim botaničarima iz Regensburga u Trstu. Surađivao je s nizom istaknutih njemačkih i engleskih te istarskih i dalmatinskih znanstvenika i botaničara s kojima je izmjenjivao spoznaje i bilje.
Istražujući biljni svijet, obilazio je Istru, Furlaniju, Kvarner, Dalmaciju i Kranjsku. S Muziom de Tommasinijem bio je vodič saskom kralju Fridriku Augustu II. za njegovih posjeta istočnom Jadranu 1838. i 1845.
U Trstu je pokrenuo utemeljenje farmaceutskoga društva, a 1825. osnovao botanički vrt. Uključio se u borbu protiv kolere koja je 1840-ih harala gradom i usmrtila mu ženu i kćer. Svojim je radom znatno pridonio boljem poznavanju biljnoga svijeta, osobito dinarskoga područja, koje je tada bilo predmetom intenzivnih istraživanja.
U znak priznanja bio je izabran za člana niza društava i ustanova – Botaničke akademije iz Regensburga, Hortikulturne akademije iz Beča i dr. Botaničari su njegovim imenom nazvali više biljnih vrsta i rodova (Trifolium biasoletti, Artemisia biasolettiana, Juniperus biasoletti i dr.), no budući da nazivi nisu bili valjano utvrđeni, nijedan nije opstao. Objavljivao je u časopisima Flora ratisbonensis, Isis i Linnaea te u zborniku Atti della I riunione di Scienziati italiani. Djela: Relazione del viaggio fatto nella primavera del 1838 dalla Maesta del Re Federico Augusto di Sassonia nell’Istria, Dalmazia e Monte Negro (1841.), Escursioni botaniche sullo Schneeberg (Monte Nevoso) nella Carniola (1846.).
Njegov rad ugrađen je u više florističkih djela drugih autora. U Vodnjanu je 1997. održan znanstveni skup posvećen njegovu životu i radu.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar