Rimskim osvajanjem Istre 177. pr. Kr. počinje razvitak cestovne infrastrukture na poluotoku.

Ceste su bile glavne žile za širenje imperija i simbol moći i kvalitete Rimskog Carstva. Za Istru je bila važna utvrda Akvileja kao polazište za osvajanja prema istoku i sjeveru pa je važna cesta bila Flavijevska cesta (Via Flavia). Vodila je iz Akvileje preko Trsta i Poreča do Pule. Od tuda je nastavljala Liburnijska cesta (Via Liburnica) prema Nezakciju, skelom preko Raškog zaljeva, Labina, Plomina, Plominskog zaljeva i Plomin Luke do Trsata gdje se spajala s cestom Via Gemina, koja je išla iz Trsta preko Materije i Lipe do Kastva te prema Dalmaciji.

Via Flavia i Via Liburnica su ucrtane u itinerar (cestovnu kartu) Tabula Peutingeriana, čija je kopija sačuvana do danas. Slične karte su bile i Itinerarium Antorianum, Itinerarium Hyerosolimitanum i druge koje nisu sačuvane.

Flavijevska cesta je premošćivala tri rijeke (Rižanu, Dragonju i Mirnu) te su preko njih bili izgrađeni mostovi od kamena, drva ili cigle. Služila je za vojne potrebe i prijenos pošte. Liburnijska cesta je premošćivala rijeku Rašu. Rimljani su imali i dobra vozila, koja su mogla izdržati vožnju ovakvim cestama na velike udaljenosti. Rimske ceste koristile su se i u srednjem vijeku, no počele su propadati budući da ih nitko nije održavao.

*rad nastao u sklopu radionice uređivanja Istrapedije i Kulturistre