Herkulova vrata (srednjovjekovni tal. naziv Porta Ercole, S. Stefano), antički spomenik u Puli.

Vrlo jednostavnog oblika, sagrađena su na prijelazu iz II. u III. st., a čini ih lučni otvor sastavljen od jednostavnih kamenih blokova. Na vrhu luka je uklesana Herkulova glava, na kojoj se razaznaju brada, kovrčava kosa i toljaga. Postoji mišljenje da je to bio zaštitni znak grada, čemu u prilog ide činjenica da se na pronađenoj ploči (prijelaz iz II. u III. st.) rimska Pula punim imenom naziva Colonia Iulia Pollentia Herculanea. Pokraj tog reljefa je vrlo loše sačuvani natpis u dva retka koji spominje rimske građane Lucija Kalpurnija Pizona (u nastavku iza njegova imena izbrisan dio teksta, što je učinjeno za trajanja Rimskog Carstva, ne kasnije) i Lucija Kasija Longina, poslanih vjerojatno na čelu grupe useljenika sredinom I. st. pr. Kr. s ciljem osnivanja nove kolonije na ovom mjestu. Prvi je prema izvorima bio tast Julija Cezara, odnosno otac njegove žene Kalpurnije, a drugi brat Gaja Kasija Longina koji je sudjelovao u Cezarovom ubojstvu. Detalji oko ovog događaja i točan razlog upisivanja njihovih imena u Herkulova vrata nisu poznati.

Ovaj ulaz u grad za vladavine Rimljana vjerojatno nije bio od važnosti, što se da zaključiti po malom broju dekoracija na spomeniku čime se uopće ne razlikuje od vanjskog plašta pulskih gradskih bedema. Nepoznati srednjovjekovni pisac ih spominje kao jedan od šest ulaza u grad s kopnene strane, pod nazivom Ercole (S. Stefano), dok u vijestima iz tridesetih godina XVII. st., kada je izgrađena središnja mletačka gradska utvrda (Kaštel), o njima nema niti riječi. Vide se na bakrorezima s početka XIX. st. gdje su gotovo u potpunosti zatrpana zemljom. Prema slici, iz hrpe viri gornji dio luka, a razlog zatrpavanja je efikasnija obrana grada za nemirnih srednjovjekovnih razdoblja, što je učinjeno vjerojatno prije XIII. st.

Iskopana su početkom XIX. st. te, zahvaljujući talijanskim arheolozima, tridesetih godina XX. st. očišćena su od naslaga i konzervirana. Vrata se nalaze pred stepeništem kojim se u austrougarsko vrijeme dolazilo u pivnicu Stadt Pilsen, izgrađenu prema projektu Ferdinanda Geyera, a danas je tamo Circolo (Zajednica Talijana u Puli).