Smilj (smilje, Helichrysum italicum), zimzelena mediteranska biljka.

Raste u obliku polugrma visine do 60 centimentara po čitavom prostoru Istre, od gorskih predjela do mora - po suhim i neobrađenim površinama te kamenjarima. Listovi su s jedne strane zeleni, a s druge srebrnasti i dlakavi.

Cvate u lipnju i srpnju kada izlaze žuti cvjetovi, koji se beru u razdoblju prije potpunog procvata. Čuvaju se u tankim vrećicama od gaze, nakon čega idu u daljnju uporabu, a sadrže eterična ulja, masne kiseline i mineralne tvari.

Smilj je vrlo cijenjen u narodnoj medicini, gdje se koristi za zaustavljanje krvarenja iz vanjskih rana te probavnog sustava i pluća. Ima regenerativno, antiupalno i antioksidativno djelovanje, dok čaj pomaže kod tretiranja asme, alergija i reumatskih bolesti. U prošlosti su se osušeni i usitnjeni cvjetovi pušili u luli, kao preventiva asmatičnim napadima.

Smilj je u Istri i smilja, ponegdje maligriž (Labinšćina), magriž (Liburnija), mangreîʃ (istriotski).