Vela draga (Vranjska draga), draga oblikovana erozijskim i korozijskim procesima u tercijarnim naslagama, kraj naselja Vranja u sjeverozapadnom podnožju Učke.

Počinje na visini od oko 600 m, a najniži joj je dio na cesti Vranja – Boljun (153 m). U gornjem je dijelu široka oko 450 m, a najuža je kraj nasipa željezničke pruge (oko 150 m). Ukupna joj dužina iznosi oko 3.500 m i među najvećima je od mnogobrojnih draga koje su u geološkoj prošlosti ovog dijela Učke usječene ili kanjonski urezane radom vodenih bujica.

Može se zapaziti s dijela magistralne ceste Tunel Učka – Pazin te od Boljuna i Paza, a najuočljivija je na izlazu iz cestovnog tunela na istarskoj strani, kraj predtunela Zrinšćak. U njezinu središnjem dijelu isticalo se šest okomitih i šiljatih ostjenjaka (tornjeva, odnosno kampanila) visokih 50–90 m. Prilikom gradnje cestovnog tunela, odnosno vertikale ispod Zrinšćaka uništeno je nekoliko tornjeva. Još ranije, 1951., kanjon je prepolovljen izgradnjom pruge Lupoglav - Štalije (Raška pruga), koja je 2009. zatvorena za promet zbog klizišta.

Tornjevi Vele drage omiljeni su alpinistički izazov mnogim slobodnim penjačima i rekreativcima. Godine 1930.-31. ispenjao ih je tršćanski alpinist Emilio Comici, a jedan od tornjeva nosi njegovo ime.

Vela draga je od 1963. zaštićena kao rezervat prirode, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode. Uređeno je nekoliko staza za obilazak duž kojih su postavljene edukativne ploče i klupe.

Kanjon je prekriven bujnom vegetacijom, a pojedini dijelovi imaju prašumski karakter. U vlažnim i sunčanim predjelima rastu vrba (Salix sp.) i topola (Populus sp.), na zasjenjenim mjestima bršljan (Hedera helix) te na hladnim i zasjenjenim područjima bukva (Fagus sylvatica) i tisa (Taxus baccata). Rubove drage prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba (Ostrya carpinifolia), hrasta medunca (Quercus pubescens), crnog jasena (Fraxinus ornus), makljena (Acer monspessulanum), šmrike (Juniperus communis) i crnike (Quercus ilex) te vrlo rijetke vrste orhideje, poput alpskog likovca (Daphne alpina), vazdazelenog likovca (Daphne laureola), dugolisne naglavice (Cephalanthera longifolia) i pčeline kokice (Ophrys apifera).

Draga je osim florom bogata i faunom - krupnom i sitnom divljači te brojnim vrstama ptica, poput divljeg goluba (Columba livia), sove ušare (Bubo bubo), sokola vjetruše (Falco tinnunculus), sivog sokola (Aquila chrysaetos), orla zmijara (Circaetus gallicius), surog orla (Aquila chrysaetos) i gavrana (Corvus corax).

Slike