Malvȃzija/malvazȉja (malvažȉja) istarska bijela, najraširenija istarska autohtona bijela sorta vinove loze te druga po rasprostranjenosti u Hrvatskoj.

Odlikuje se srednje velikim do velikim grozdom s jednim ili dvama manjim krilima, rijetko cilindrična oblika, težine 120−200 grama. Srednje velika okrugla bobica zelenožute je boje (na sunčanoj strani zlatnožute), s tankom i otpornom kožicom te čvrstim i vrlo sočnim mesom. List je sjajne tamnozelene boje, trodijelan, s glavnim sinusom zatvorenim ili u obliku lire. Trs je jak do vrlo jak, debelih i dugih internodija, a ovisno o izboru podloge, srednje bujne do bujne vegetacije.

U njegovanim vinogradima dobre je i redovite rodnosti. Faze razvoja (fenofaze): pupanje se odvija u trećoj dekadi travnja, početak cvatnje sredinom lipnja, početak dozrijevanja bobica sredinom kolovoza, a punu zrelost grožđe postiže u drugoj polovici rujna. U nekim je fazama sorta osjetljivija (osipanje, osjetljivost na crnu pjegavost dr.). Malvazija može dati vrhunske rezultate na dugom i kratkom rodnom drvu. Postiže redovite i visoke prinose, s vrlo dobrom do izvrsnom kvalitetom. Sadi se na svim tipovima tala u Istri, a najbolju kakvoću postiže na sivim tlima u okolici Buja.

Daje srednje jako do jako vino (11–13 volumnih postotaka alkohola), blage kiselosti i s dosta ekstrakta. Boja mu ovisi o tehnološkom postupku prerade i njege; suvremenom tehnologijom proizvodnje dobiva se vino svijetle, slamnatožute boje s izraženom zelenkastom nijansom, a tradicionalnom tehnologijom proizvodnje vino tamnožutih tonova. Miris vina vrlo je ugodan, voćno-cvjetni, s karakterističnom aromom sorte koja podsjeća na miris bagremova cvijeta. Od voćnih fermentacijskih aroma prevladava miris na zelenu jabuku te badem. Okus vina zaokružen je i harmoničan, lijepo naglašene svježine i ugodne kiselosti, a u zrelom vinu malvazije može se osjetiti i gorkasti okus badema.

U povoljnim godinama na odabranim se vinogradarskim položajima nakon uobičajenih rokova berbe na trsu ostavlja grožđe malvazije, koje može nakupiti visoku koncentraciju šećera. Od takva grožđa moguće je proizvesti predikatna vina, koja često sadržavaju manji ili veći ostatak neprovrela šećera. Svrstavaju se u kategoriju vina vrhunske kakvoće; lijepe su zlatnožute do jantarne boje, raskošnog bukea koji podsjeća na med, grožđice i karamel. Odlikuju se visokim sadržajem alkohola (13,5–15 volumnih postotaka), bogata su ekstraktom (25–35 g/l), puna su i zaokružena okusa u kojem su skladno sljubljeni relativno visoka kiselost i ostatak neprovrela šećera.

Prema službenim podatcima, u Istri je početkom 2000-ih bilo 1513 hektara (ha) malvazije, no procjenjuje se da je raširena na površinama od približno 3000 ha. Ta je sorta preporučena u svim istarskim vinogorjima, a u agroekološkim uvjetima Istre može postići svjetski priznate vrhunske rezultate.